Trnovit put proširenja EU – ima li mu kraja? - Vijesti.me
PAUZA SA MNOGO NEPOZNANICA

Trnovit put proširenja EU – ima li mu kraja?

Proširenje EU "ne radi" kao nekada. A da li će ikad da "proradi", pitanje je na koje su odgovor pokušali da daju EU-poslanici, funkcioneri i analitičari na konferenciji u Briselu

EU (ilustracija)
EU (ilustracija) (Foto: Shutterstock)

"Čudna pauza sa mnogo nepoznanica“. Tako trenutnu situaciju u politici proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan vidi slovački diplomata, profesor i nekadašnji predsjedavajući Delegaciji Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan, Eduard Kukan. Pritom podsjeća da je proširenje EU dugo na stolu i u stvarnom životu, a da se tako malo postiglo.

"Ne postoji definisana strategija kako dalje. To je uzrokovano nekonstantnom politikom EU prema Zapadnom Balkanu i kontradiktornim signalima koji dolaze iz Brisela. To uzrokuje političku nesigurnosti u regionu, a u pitanje dovodi kredibilitet EU", kaže Kukan.

On dodaje da je na sva zvona najavljivana 2018. kao "godina proboja u procesu proširenja", zapravo bila debakl. A nakon koga je uslijedilo još više problema i komplikacija u 2019. godini. Kukan upozorava i na činjenicu da se trenutna stagnacija samo može pogoršati ukoliko se brzo ne pokrene točak proširenja.

"Evropska unija mora da usvoji opšte primjenjivu odluku sa jasnim, čvrstim i jednoglasnim stavom o obavezujućoj političkoj volji da se proces proširenja nastavi, sve do njegove uspješne finalizacije. To bi trebalo da bude stabilna politička osnova i da prethodi bilo kakvoj promjeni metodologije ili da bude uključeno u reformski dokument", poručuje Kukan.

Makronov predlog nosi "skrivene bombe"

Slovački diplomata je na konferenciji koja je održana u Evropskom parlamentu u Briselu kritikovao francuski predlog promjene metodologije pristupnog procesa ocijenivši da on u cjelini ne doprinosi procesu proširenja u pozitivnom smislu, već da ga usporava i čini manje praktičnim, s potencijalnim „skrivenim bomba“ koje mogu da uruše čitav proces ukoliko eksplodiraju.

"Ne slažem se sa stavom predsjednika Emanuela Makrona da prvo ide reforma EU pa proširenje“, kaže Kukan i postavlja pitanje: "O kojoj vrsti reforme govorimo, koliko će ona da traje i ko će oceniti kada je gotova?"

On zaključuje da se francuski predlog mora preraditi da bi se usvojio konsenzusom, odnosno da bi došlo do finalizacije procesa proširenja, a time i do jačanja čitavog evropskog kontinenta.

Fajon: 2020. može biti dobra godina za Balkan

Analitičari istraživačkog centra Evropskog parlamenta ocjenjuju da se, u "optimističnom scenariju", za deset godina može očekivati da će se nove zemlje priključiti EU. 

"Region se jednom suočio sa apokaliptičnim scenariom raspada bivše Jugoslavije, a biti izgubljen u pustinji bez orjentacije je još gore“, kaže Branislav Staniček iz istraživačkog centra Parlamenta u Briselu.

Da sve nije tako crno i dezorijentisano misli šefica Delegacije Evropskog parlamenta za Srbiju, Tanja Fajon. Ona kaže da postoje elementi koji, ako ih zemlje-članice i zemlje iz regiona ispune, mogu dovesti do toga da 2020. godina bude "dobra godina" za Zapadni Balkan. Za početak, Fajon očekuje novu metodologiju proširenja koji će predstaviti Evropska komisija, a zatim i "ispravljanje greške" načinjene Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

"Nadam se da će 2020. godina, počev sa ovom novom dinamikom, biti pozitivna za Zapadni Balkan. A to nam je i zajednička odgovornost. Moramo biti mudri, strpljivi i sarađivati međusobno kako bi se došlo do rezultata“, poručuje Fajon.

Ocjenjujući situaciju na Zapadnom Balkanu, Fajon napominje da je EU pogriješila neotvaranjem pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom. "Još prije toga, pogriješili smo sa Kosovom koje je ispunilo tražene uslove za viznu liberalizaciju, a mi nismo uradili ništa“, ukazuje poslanica Evropskog parlamenta.

Ona dodaje da se u godini pred nama očekuju izbori u Srbiji koji su "važni za stabilnost regiona", kao i da "nema mira na cijelom Zapadnom Balkanu ukoliko ga nema u BiH".

"Zapadni Balkan je uvijek bio i biće dio Evrope, a u odsustvu jakog evropskog angažmana rizikujemo mnogo u pogledu stabilnosti regiona“, zaključila je Fajon.

Tanja Fajon je sa konferencije u Briselu pozvala na iskreni dijalog EU i Zapadnog Balkana i obostrano ispunjavanje preuzetih obaveza.

Ključno pitanje je demografsko

Da se o proširenju godinama "puno priča, a nigdje ne stiže“, stav je novinara, analitičara i pisca Tima Džude. On je takvo stanje slikovito opisao naslovom posljednjeg izvještaja Evropske inicijative za stabilnost koja o proširenju i Zapadnom Balkanu govori u tekstu pod naslovom "Hrčak i točak".

"Evo, imaćemo sad i novu metodologiju, ali to nije neka velika nauka. Svi znaju šta im je činiti. Zapadni Balkan zna šta mora da uradi, a EU samo mora da održi obećanje“, kaže Džuda.

On upozorava da će, dok se bude "razgovaralo i pregovaralo" o strategijama proširenja, mnogo ljudi napustiti region. To je, prema njegovim riječima, pravi i prvi gorući problem koji se uporno gura pod tepih.

"Govorite o napretku transporta na Kosovu, o formiranju vlasti u Mostaru, ali se ne suočavamo sa činjenicom da je demografsko pitanje najvažnije za čitav region, unutar i van EU. Prema trenutnim projekcijama, Bugarska će do 2050. godine izgubiti 38,6 procenata svoje populacije, Srbija 23,8, a Hrvatska 22,4", upozorava Džuda.

Nagrada za svaki međukorak

Pored poređenja sa "hrčkom i točkom", politika proširenja je na konferenciji u Briselu dobila je još jednu slikovitu paralelu kada je direktorka u Evropskoj banci za rekonstrukciju i razvoj Milica Delević podsetila na tezu o EU kao crkvi: "Morate biti dobri i da se ponašate kako vam kažu, a dobrobit od toga nećete vidjeti u ovom životu“, navela je Delević.

Ona se založila za rekonstrukciju procesa pristupanja EU koja će donijeti konkretne dobiti građanima Zapadnog Balkana u svakodnevnom životu i to u etapama koji se preduzimaju mnogo prije samog ulaska u članstvo.

"Morate da rekonstruišete proces kako bi obezbijedili da se sve ne fokusira na trenutak članstva, već da postoje važni međukoraci koje bi trebalo nagraditi. Dakle ne govorimo o ’drugoj ponudi’ za Zapadni Balkana, već o konkretizovanju procesa pristupanja u ranijim etapama“, poručila je Delević.

Ona je ukazala da funkcionalnost proširenja ne zavisi toliko od metodologije koliko od političke volje Zapadnog Balkana za reformama, a Evropske unije za proširenjem. "Te političke volje na obje strane nema uvijek“, zaključila je Milica Delević.


Vidi sve komentare