Evropska unija pregovara sa SAD o slobodnoj trgovini, "ali Evropa neće pasti na koljena pred Amerikancima", izjavio je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, da bi se odmah potom čula i poruka njemačke kancelarke Angele Merkel koja je osudila uzdržanost njemačkih biznismena prema sporazumu s Vašingtonom.
Poruka kancelarke Merkel i izjava Junkera o pregovorima Evropske komisije s Vašingtonom o Sporazumu o slobodnoj trgovini i garantovanju investicija (TTIP), pokazatelj su razmimoilaženja u EU o ključnim pravcima politike i razvoja.
Vidne razlike, poslije izbjegličke krize, borbi protiv terorizma, preuređenju EU poslije izlaska Velike Britanije iz članstva, odnosa s Rusijom, ovog puta su se ispoljile oko toga šta Evropa treba, a šta ne smije prihvatiti u sporazum s Vašingtonom.
Riječ je posebno o zaštiti evropskih potrošača od uvoza proizvoda od genetski modifikovanih organizama, mesa s hormonima, o nivoima pesticida, posebnim trgovinskim sudovima izvan nadležnosti EU kojima bi mogle da se žale multinacionalne kompanije na odluku neke vlade u Evropi.
Junker je u Parizu, pred francuskim premijerom Manuelom Valsom koji se protivi sporazumu TTIP pod sadašnjim uslovima, rekao da "mi nećemo baciti u vjetar sva načela koja su donijela uspjeh Evropi".
Dodao je da se "nećemo odsjeći od svijeta, budući da svaka milijarda eura u obimu naše spoljne trgovine znači 14 hiljada radnih mjesta".
Riječ je o neslaganju oko toga da li što brže ići na sklapanje sporazuma s Vašingtonom, u situtaciji kad neke vlade i političke snage unutar EU smatraju da ono što se nudi ide mnogo više na ruku američkim i nekim evropskim multinacionalnim kompanijama, a da direktno šteti interesima Evrope.
Nevladine organizacije, sindikati i stotine hiljada demonstranata koji su proteklih mjeseci negodovali na ulicama evropskih gradova i pred sjedištem institucija EU, osuđujući TTIP kao "američkog trojanskog konja", smatraju da bi sporazum pod sadašnjim uslovima bio štetan naročito po bezbjednost hrane, ali i po demokratska načela, socijalne norme i po zaštitu okoline.
Protivnici TTIP smatraju da je, kad se sve svede, taj sporazum sačinjen tako da štiti interese multinacionalnih kompanija čiji je cilj ukidanje trgovinskih prepreka i propisa i u EU i u SAD, te smatraju i da bi dobit za EU od takve slobodne trgovine, koja se procjenjuje na oko 120 milijardi eura, otišla najvećim dijelom na račune kompanija.
To se događa dok već traje kriza u EU i dok političari kalkulišu pred izbore u borbi za vlast, kao što je u Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji, a bliži se i važan ustavni referendum u Italiji.
Sve oči su uprte i u predsjedničku izbornu kampanju u SAD, gdje se smatra da bi pobjeda republikanca Donalda Trampa "stavila na led" sporazum TTIP s EU, dok bi pobjeda demokratske kandidatkinje Hilari Klinton značila da SAD ne odustaju od svojih imperativa u budućem poretku trgovine i garantovanja "slobode investicija" koje žele sa Evropom.
Sigmar Gabrijel, ključni socijaldemokratski partner Angele Merkel u njemačkoj vladi, je upravo ocijenio da "zato što Amerikanci ne pristaju na ustupke", jednostavno nema nikakvih izgleda da se TTIP postigne u dogledno vreme, a posebno ne do kraja ove godine, što želi odlazeći američki predsjednik Barak Obama.
Kancelarka Merkel se izjasnila suprotno i, zalažući se za taj sporazum na skupu vodećih njemačkih industrijalaca koji traže ukidanje sankcija i obnavljanje poslovanja s Rusijom, štaviše rekla da "kad bismo govorili o takvom sporazumu (TTIP) s Rusijom, ne bismo čuli ni polovinu zamjerki koje sad slušamo… zato moramo o tome razmisliti".
Angela Merkel je ocijenila da je "TTIP sporazum apsolutno pravedan i važan i u interesu Evrope", a ostali zagovornici sporazuma s obje strane Atlantika ukazuju da bi to onda postala i svjetska norma za trgovinu i bezbjednost investicija, jer bi i sve druge zemlje morale tome da se podrede.
Na tom pitanju je zakazala "njemačko-francuska osovina" u EU, obnovljena poslije "Bregzita", jer je francuski premijer Vals stavio do znanja da "nikakav sporazum neće biti sklopljen ako ne poštuje interese Unije, i Evropa mora biti čvrsta, a Francuska će bdjeti da se to ostvari".
Ministri ekonomija i finansija EU su krajem septembra takođe došli do zaključka da u dogledno vrijeme ne može doći do tog sporazuma i zaključak je bio da je "potreban novi početak ili novi pristup".
Američki državni sekretar Džon Keri se prije nekoliko dana u Briselu snažno založio za brzo sklapanje sporazuma TTIP i stavio to u okvir svjetskih previranja, naglasivši da je jačanje veza Amerike i Evrope, kao i čvrsto savezništo u NATO, presudno za budući razvoj i uticaj SAD i EU u svijetu.
Bonus video:
