Više od 92 odsto svjetske populacije udiše zagađen vazduh

U izvještaju SZO navodi se i da je zagađeni vazduh odgovoran za smrt više od šest miliona ljudi godišnje
56 pregleda 2 komentar(a)
zagađenje vazduha, Foto: Reuters
zagađenje vazduha, Foto: Reuters
Ažurirano: 27.09.2016. 13:01h

Više od 92 odsto stanovništva Zemlje udiše vazduh lošeg kvaliteta, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

SZO je pozvala na hitnu akciju protiv zagađenja odgovornog za smrt više od šest miliona ljudi godišnje.

"Ovi podaci SZO dovoljni su za brigu. Hitno je potrebno preduzeti akciju protiv zagađenja atmosfere", rekla je vođa Odjeljenja za javno zdravlje i okolinu SZO, dr Maria Neira.

Ona je upozorila da je problem veći u gradovima, ali i da je vazduh u ruralnim područjima mnogo lošijeg kvaliteta nego što mnogi misle, prenosi AFP.

"Prema podacima iz izvještaja, u siromašnijim zemljama vazduh je zagađeniji nego u zemljama razvijenog svijeta, ali zagađenje "utiče na sve zemlje u svijetu i na sve dijelove društva", upozorila je Neira.

Ona je pozvale svjetske vlade da smanje broj vozila na ulicama, poboljšaju način zbrinjavanja smeća, angažuju se na obnovljivim izvorima energije...

Izvještaj se temelji na podacima sa 3.000 mjesta u svijetu, većinom je riječ o gradovima, a izrađen je u saradnji sa britanskim Univerzitetom u Batu.

Zaključeno je da čak 92 odsto svjetske populacije živi u mjestima ili gradovima u kojima nivo kvaliteta vazduha prelazi granicu koju propisuju standardi SZO.

Najopasnije je zagađenje lebdećim česticama - smjese čvrstih materija i kapljica. Neke čestice emituju se direktno, a druge nastaju kada zagađenje emitovano iz različitih izvora međusobno reaguje u atmosferi. Lebdeće čestice pojavljuju se u širokom rasponu veličina. One manje od 10 mikrometara u prečniku, toliko su male da se mogu probiti u pluća, gdje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene tegobe.

Te "fine", najsitnije čestice prečnika 2,5 mikrometra i one još manje toliko su sićušne da se mogu detektovati samo elektronskim mikroskopom. Glavni izvori finih čestica su motorna vozila, termoelektrane, loženje drva i uglja u individualnim ložištima, šumski požari, spaljivanje poljoprivrednih površina, neki idustrijski procesi i svi ostali procesi sagorijevanja.

Lebdeće čestice manje od 10 mikrometra (PM10) udišu se zajedno sa vazduhom i prodiru duboko u pluća. Na taj način, mnoge hemikalije opasne po ljudsko zdravlje se prenose do unutrašnjih organa, uzrokujući veliki broj oboljenja od kojih neka završavaju smrću, uključujući rak, posebno rak pluća, moždani udar, kao i oštećenja na fetusu.

Otkrivena je snažna povezanost između zagađenja sa PM10 i većinom bolesti organa za disanje, bolesti srca, a posljedično i povećanom smrtnošću.

Uz izuzetak nekih područja obje Amerike, u svim ostalim područjima svijeta manje od 20 odsto populacije živi u mjestima gdje kvaliteta vazduha odgovara normama SZO.

Za prečišćavanje vazduha nije odgovorna samo ljudska aktivnost, već i pješčane oluje, posebno u područjima smještenim blizu pustinja.

Zahvaljujući sofisticiranim mjerenjima koja se obavljaju satelitima, stručnjaci se nadaju da će podstaknuti države na veći angažman u očuvanju planete. Neira ističe da UN-ova agencija danas raspolaže sa više informacija o zagađenju nego ikada dosad.

U izvještaju SZO navodi se i da je zagađeni vazduh odgovoran za smrt više od šest miliona ljudi godišnje.

Najteže su pogođena područja Kine, Malezije i Vijetnama. U izvještaju SZO se navodi i da nisu pronašli uvjerljiv dokaz po kojem maske, koje se u nekim zemljama svjeta nose preko usta i nosa uspijevaju da filtriraju prljavštinu iz vazduha.

Bonus video: