NISU POVEZANI SA EKSTREMISTIMA

Bezbjednosne službe teško uočavaju prijetnje mentalno oboljelih pojedinaca

Organizovane terorističke grupe dovoljno je teško pratiti i zaustaviti, ali samoradikalni pojedinci sa istorijom mentalnog oboljenja predstavljaju u potpunosti novu vrstu terora, rekao je šef CIA-e i Agencije za nacionalnu bezbjednost Mihael Hajden
6 komentar(a)
Minhen napad, Foto: Reuters
Minhen napad, Foto: Reuters
Ažurirano: 24.07.2016. 11:44h

Posljednji napadi na civile u SAD-u i Evropi ukazali su na problem u naporima obavještajnih službi da nadziru osumnjičene ekstremiste i spriječe masovna ubistva, ocijenili su za agenciju Rojters američki, britanski i francuski antiteroristički zvaničnici.

Ti napadi imaju zajednički motiv - sprovode ih napadači koji imaju istoriju mentalnih oboljenja, sa malo ili bez direktnih veza sa ekstremističkim grupama, rekli su zvaničnici.

Zbog pravne i strateške perspektive antiteroristički istražitelji globalno su usredsređeni na zavjere ekstremističkih grupa sa poznatim ideologijama, kao što je Islamska država.

U Sjedinjenim Američkim Državama, zakoni čija je svrha zaštititi građane od vladinog špijuniranja mogu da ograniče istrage koje se vode o pojedincima ako nije dokazana njihova povezanost sa stranim terorističkim grupama.

Antiteroristički zvaničnici rekli su agenciji Rojters da su svi napadači u posljednjem talasu masovnih ubistava imali istoriju očitih mentalnih bolesti.

To uključuje masovnu pucnjavu u gej noćnom klubu u Orlandu na Floridi; ubistvo britanske parlamentarke u sjevernoj Engleskoj; ubistvo policajaca u Baton Ružu u Luizijani i Dalasu u Teksasu; napad kamionom u Nici na Dan pada Bastilje i pucnjavu u trgovačkom centru u Minhenu prošlog petka.

Taktike u takvim napadima u velikoj su suprotnosti sa napadima u Parizu u novembru prošle godine i u Briselu u martu, koje su sprovele grupe terorista povezane sa Islamskom državom.

Postojeći sistemi prikupljanja obavještajnih podataka o ekstremistima nisu uspostavljeni da identifikuju pojedince sa istorijom mentalnih oboljenja koji dolaze u kontakt sa ljudima ili propagandom koja ih može podstaknutu na nasilje, kazali su zvaničnici.

Antiteroristički zvaničnici u SAD-u i Evropi govorili su pod uslovom da oni i njihove organizacije ostanu anonimni.

Prije napada u Orlandu napadač je gledao džihadističku propagandu na internetu i to vjerovatno onu Islamske države. Međutim, istraga nije pružila dokaze da je on bio povezan sa Islamskom državom ili drugim militantnim organizacijama. 

Francuski istražitelji uhapsili su pet navodnih saučesnika u napadu u Nici, ali za sada nisu našli dokaze da su napadom upravljali strani militanti, rekli su američki i francuski zvaničnici..

Slučaj napadača iz Orlanda, Omara Matina, možda je najbolji primjer poteškoća u otkrivanju i sprječavanju napada osoba koje imaju istoriju mentalnih oboljenja.

Savezni zvaničnici priznali su da je FBI nadzirao Matina oko deset mjeseci 2013. i 2014. pošto se on navodno hvalio pred kolegama na poslu svojim vezama sa Al Kaidom i drugim militantnim grupama.

Dok je bio pod istragom, FBI je stavio njegovo ime u tri vladine baze podataka, a svrha jedne od njih je da se pokrene dodatni nadzor ako osoba prođe kroz kontrolu na aerodromu ili na granici.

Međutim, budući da nije pronađen dokaz da Maten ima bilo kakve stvarne veze sa militantima, FBI je zatvorio istragu i njegovo ime je uklonjeno iz baza podataka, rekla su dva američka obavještajca za Rojters dodajući da su te odluke donesene u skladu sa zakonima čija je svrha ograničiti vladin nadzor nad američkim građanima.

Ni CIA niti Nacionalni antiteroristički centar ne smiju prikupljati i zadržavati informacije o građanima kojima nisu dokazane veze sa međunarodnim terorističkim grupama.

Oko tri sedmice prije pokolja u Orlandu, Matin je rekao poznaniku da je iscrpljen jer je bio budan cijelu noć zbog istraživanja psihijatrijskog lijeka. Maten je takođe rekao toj osobi da se boji da postaje psihotičan.

Američki zvaničnici su takođe izjavili da istražuju ulogu koju su možda imali problemi sa mentalnim zdravljem u ubistvu policajaca u Baton Ružu i Dalasu. U oba slučaja su napadači pokazivali znake očitih mentalnih poremećaja i ekstremne stavove prije nego što su izvršili napade.

"Kada neko ko ima problema sa mentalnim zdravljem pukne, obično postoji neki spoljni uticaj za to...", rekao je Pol Pilar, bivši analitičar CIA-e.

"Identifikovanje onih koji bi mogli da počine takve napade i sprječavanje napada uvijek će biti jako teško". 

Organizovane terorističke grupe dovoljno je teško pratiti i zaustaviti, ali samoradikalni pojedinci sa istorijom mentalnog oboljenja predstavljaju u potpunosti novu vrstu terora, rekao je šef CIA-e i Agencije za nacionalnu bezbjednost Mihael Hajden.

"Gotovo da mogu reći da sam i ja prestravljen. Ovaj fenomen, kako ga ja vidim, omogućava osobama sa istinskim problemima, onima koji su stvarno opasni, da potraže razlog koji daje smisao njihovoj otuđenosti", istaknuo je Hajden.

Preporučujemo za Vas