Hladni rat ponovno se sve češće spominje u Evropi, kao i davnih pedesetih godina prošloga vijeka. Odnosi Zapada i Istoka sve su složeniji, posebno nakon ruskog uplitanja u Ukrajinu i aneksije ukrajinskog poluostrva Krim. Uslijedile su sankcije međunarodne zajednice prema Moskvi, a Moskva je na jednak način odgovorila EU i SAD-u.
Istraživanje koje je Galup sproveo u ljeto 2015. među stanovnicima istočne Evrope i u Zajednici nezavisnih država (ZND) koju čine Rusija i bivše sovjetske republike pokazalo je da za jedne najveća prijetnja Rusija, a za druge to su Sjedinjene Američke Države.
Krajem marta ove godine Pentagon je objavio planove da će rasporediti dodatne snage NATO-a na istočne granice Alijanse kako bi se spriječilo agresivno ponašanje Rusije.
Nekoliko članica Sjevernoatlantskog vojnog saveza koje su u doba Hladnog rata bile pod sovjetskom sferom uticaja plaše se mogućeg ruskog uplitanja u njihova sigurnosna, kao i pitanja suvereniteta.
Tako stanovnici Poljske, i to čak 69 odsto, smatraju da je najveća prijetnja za njih Rusija. U Estoniji je taj postotak je 58 odsto, u Rumuniji 57, Letoniji i Litaniji 46,odnosno 42 odsto. U državama istočne Evrope koje nisu članice Unije za većinu ispitanika su veća prijetnja SAD, nego Rusija.
U Galupovom istraživanju, na primjer, stanovnici Grčke kao prijetnju ne vide ni SAD, ni Rusiju. Njih 39 odsto kao najveću prijetnju izdvajaju Njemačku, što se dovodi u vezu sa mjerama štednje na kojima je insistirao Berlin.
Stanovnici Kosova i Albanije prije će kao prijetnju imenovati Srbiju, nego SAD ili Rusiju.
U Srbiji će reći da najveću prijetnju predstavljaju Sjedinjene Države i to zbog američke podrške nezavisnosti Kosova.
Po Galupu, stavovi građana u ZND su i najviše pomiješani i tek neznatno veći broj njih će prije vidjeti Rusiju kao prijetnju, nego SAD. Čak 52 odsto stanovnika Ukrajine zbog teritorijalnih pretenzija Moskve tokom istorije i zbog aneksije Krima, Rusiju stavljaju na prvo mjesto. U Kazahstanu, Kirgistanu i Bjelorusiji inajvećom prijetnjom smatraju Sjedinjene Države. I većina Rusa, njih 64 odsto, kao prijetnju vide SAD.
I dok Ukrajinci kao najveću prijetnju svojoj zemlji vide Rusiju, tek pet odsto Rusa vide Ukrajinu kao prijetnju.
Zanimljivo je da kada je Galup pitao Amerikance (u febuaru 2015.) koja im je država najveća prijetnja, njih 18 odsto je reklo da je to Rusija, a 15 odsto da je to Sjeverna Koreja.
Miltantna grupa Islamska država, iako nije država, u nekoliko zemlja je istaknuta kao najveća prijetna. Na to je upozorilo 15 odsto Tadžikistanaca i Albanaca, osam dosto Čeha, nešto manje Bugara i Moldavaca - šest, odnosno pet odsto.
Posljednje istraživanje je pokazalo da i dalje žive podjele iz Hladnoga rata koji je okončan prije više od dvije decenije. Jedni su uz Sjedinjene Države, drugi uz Rusiju, s tim što se smanjuje broj onih koji su uz Rusiju, ali i dalje je živ strah od ruske prijetnje među onima koji su nekada potpadali pod sovjetsku zonu uticaja.
Bonus video:
