AVRAMOPULOS: EVROPA IMA DESET DANA DA SPASI MIGRACIONI SISTEM

Krah ako Turska ne zaustavi migrante

Uprkos pozivima komesara da je neophodna zajednička akcija, pojedine države najavljuju jednostrane poteze
3 komentar(a)
Žan Aselborn, Tomas de Mezijer, Dimitris Avramopulos, Foto: Reuters
Žan Aselborn, Tomas de Mezijer, Dimitris Avramopulos, Foto: Reuters
Ažurirano: 26.02.2016. 06:56h

Evropska unija ima vremena do 7. marta, kada se održava samit sa Turskom, da smanji priliv izbjeglica koje dolaze u Evropu ili bi se u suprotnom migracioni sistem bloka mogao „potpuno raspasti“, kazao je juče u Briselu evropski komesar za migracije Dimitris Avramopulos, nakon sastanka evropskih ministara koji se bave krizom. „U narednih deset dana potrebna su nam opipljiva i jasna rješenja na terenu. U suprotnom postoji rizik da se cijeli sistem raspadne“, kazao je Avramopulos.

On je, kako navodi AFP, takođe upozorio na humanitarnu krizu u Grčkoj ili na ruti preko država zapadnog Balkana koju većina migranata koristi kako bi stigli do bogatijih evropskih država.

„Situacija je veoma kritična. Mogućnost humanitarne krize je realna i veoma blizu“, istakao je Avramopulos. Pozvao je države EU da djeluju zajedno i izbjegavaju „unilateralne akcije“.

Belgija, Francuska, Njemačka, Norveška, Švedska i Danska su uvele kontrole na granicama koje su dozvoljene šengenskim pravilima. Međutim, Austrija je naljutila Berlin i Brisel kada je prošle nedjelje uvela dnevne kvote za broj imigranata koje procesuira.

„Ne možemo nastaviti da djelujemo unilateralno, bilateralno ili triletaralno; prve negativne posljedice su već vidljive“, kazao je Avramopulos. „Imamo zajedničku odgovornost, svi mi, prema našim susjedima, bilo da su oni članice EU ili ne, ali i prema tim očajnim ljudima“.

Međutim, uprkos pozivima komesara za zajedničkom akcijom, ministri EU juče su pokrenuli mogućnost daljeg jačanja unilateralnih kontrola na granicama ukoliko Turska do samita 7. marta ne djeluje u cilju smanjenja priliva migranata ka Grčkoj. U međuvremenu su nastavljenje međusobne optužbe evropskih ministara.

„Ukoliko Grčka nije u stanju ili ne želi da obezbijedi spoljašnju granicu EU, onda drugi moraju da djeluju“, kazala je austrijska ministarka unutrašnjih poslova Johana Mikl-Lajtner.

Grčko ministarstvo spoljnih poslova ranije juče je saopštilo da povlači ambasadora iz Austrije na konsultacije zato što Atina nije pozvana na konferenciju o rješavanju migrantske krize na kojoj su prekjuče u Beču učestvovale sve zemje duž balkanske rute.

Zamoljen da objasni da li povlačenje grčkog ambasadora iz Beča znači novi sukob unutar EU, Avramopulos je rekao da je to samo poziv ambasadoru za konsultacije. On je dodao da su grčki i austrijski zvaničnici otvoreno razgovarali na jučerašnjem sastanku.

Grčki ministar Janis Muzalas je međutim izjavio da „Austrija prema Grčkoj postupa kao prema neprijatelju“ i naglasio da „Grčka neće pristati da postane Liban Evrope“.

Slovački ministar je takođe rekao da treba izvršiti dodatni pritisak na Grčku da obezbijedi svoje granice, prenio je Rojters.

Samit EU-Turska je od ključnog značaja kako za dogovor koji su Brisel i Ankara potpisali u novembru u cilju smanjenja priliva migranata, tako i za jedinstven pristup EU prema najvećoj krizi ovog tipa u istoriji.

Sedam evropskih država je već uvelo kontrole na granicama unutar posrnula Šengen zone, usljed čega se Grčka našla pod velikim pritiskom jer više ne može da usmjerava talas izbjeglica prema Balkanu. Još država je najavilo slične mjere ukoliko dogovor kojim su Turskoj obećane tri milijarde eura da pomogne u smještanju izbjeglica iz Sirije kako ih spriječila da nastave prema Evropi ne urodi plodom prije samita.

Njemačka se žestoko zalaže za plan koji podrazumijeva angažman Turske ali je sve veći broj članica EU nezadovoljan i skeptičan. „Do 7. marta želimo značajno smanjenje broja izbjeglica na granici između Turske i Grčke“, kazao je njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer kada je stigao na sastanak ministara u Briselu.

Klas Dejkof, ministar unutrašnjih poslova Holandije, predsjedavajuće EU, je kazao da se 6. i 7. marta očekuje porast proljećnog priliva migranata i da je do tada neophodno naći rješenje, prenio je Rojters.

„To su ključni datumi da vidimo u kolikoj mjeri smo uspjeli da smanjimo priliv prema cijeloj Evropi, ili ćemo morati preduzeti druge mjere“.

„Izgledi su sumorni... više nemamo nikakvu politiku. Idemo prema anarhiji“, kazao je Žan Aselborn, ministar spoljnih poslova Luksemburga. „Naš kredibilitet je doveden u pitanje, to je veoma loše i za Šengen i za Evropsku uniju“.

U međuvremenu, portparolka EU Nataša Berdo kazala je juče, komentarišući najavu mađarskog premijera Viktora Orbana da će raspisati referendum o planu EU za uvođenje kvota za raspodjelu među članicama „da nije jasno kako bi mađarski referendum mogao da se uklopi u proces donošenja odluka koji je dogovoren sa svim članicama Unije, uključujući Mađarsku“.

Preporučujemo za Vas