UPUĆENA JASNA PORUKA

Austrijska vlada usvojila "azil na određeno vrijeme"

Izmjene pogađaju prije svega osobe koje dobiju status "subsidiarne zaštite" - to su ljudi koji ne dobijaju azil, ali kojima prijeti nasilje u njihovoj domovini, a tiče se prije svega Avganistanaca
0 komentar(a)
Verner Fajman, Foto: Reuters
Verner Fajman, Foto: Reuters
Ažurirano: 11.02.2019. 19:32h

Austrijska vlada usvojila je danas izmjene zakona o azilu, kojim se uvodi vremenski ograničeni status azilanta, čime se, kako su ocijenili kancelar i vicekancelar, Verner Fajman i Rajnhold Miterlener, upućuje jasna poruka u zemlji i izvan nje.

Miterlener je, poslije sjednice vlade, kazao da se upućuje, na jednoj strani, signal domaćem stanovništvu da postoji previše izbjeglica i da se zemlja vraća "suštini" prava na azil.

Istovremeno se azilantima pokazuje da postoji određeni rizik za vraćanja u njihove zemlje, pošto će, nakon rata biti vraćani da pomažu u obnovi domovine.

Fajman je podvukao da je neophodno evropsko rješenje izbjegličke krize, ali da se ne može čekati da EU dogovori soluciju, te da je neophodno i samostalno djelovati.

Azil na određeno vrijeme, prema njegovim riječima, odgovarajuća je mjera za sprovođenje ograničenja za prihvat izbjeglica, koje je Austrija utvrdila za naredne tri godine.

Fajman je istakao da izmjene zakona u aprilu treba da "prođu" parlament, precizirajuću da će zakon retroaktivno biti primijenjen.

Ministarka unutrašnjih poslova Johana Mikl-Lajtner ocijenila je da je novi zakon jedan od najrigoroznijih u cijeloj Evropi.

Ona je ukazala na pooštravanje propisa kad je riječ o spajanju porodica, posebno onih koji nemaju status azilanata, ali status "subsidiarne zaštite", što pogađa prije svega Avganistance, trenutno najveće grupe izbjeglica.

Šef austrijske diplomatije Sebastijan Kurc brani novi zakon i ukazuje da je azil uvijek "zaštita na određeno vrijeme".

Prema izmjenama zakona, poslije tri godine će biti provjeravano da li postoji mogućnost za povratak azilanta u domovinu, što će biti veoma skupo po državu.

Izmjene pogađaju prije svega osobe koje dobiju status "subsidiarne zaštite" -  to su ljudi koji ne dobijaju azil, ali kojima prijeti nasilje u njihovoj domovini, a tiče se prije svega Avganistanaca.

Oni će moći da dovedu svoje porodice tek nakon tri godine i moraće da dokažu i da imaju primanja u visini od 1.300 eura, što znači da neće biti dovoljni prihodi ostvareni samo iz državne pomoći.

Novi zakon obavezaće sve izbjeglice u Austriji na integrativne mjere, kao što su kurs njemačkog, odnosno kurs vrijednosti.