Poglavar Rimokatoličke crkve Franjo izjavio je danas u američkom Kongresu u Vašingotnu da je u toku najveća izbjeglička kriza od Drugog svjetskog rata, koja zahtijeva "donošenje teških odluka", javile su svjetske agencije.
"Svijet se suočava s izbjegličkom krizom bez presadana od Drugog svjetskog rata. Ta kriza nas stavlja pred velika iskušenja zbog čega moramo da donesemo teške odluke", rekao je papa u govoru u Kongresu.
"Ne smijemo da odustanemo zbog velikog broja izbjeglica, već da ih gledamo kao ljude, da slušamo njihove priče i pokušamo da im pomognemo najbolje što umijemo, na ljudski, pravedni i bratski način", poručio je Franjo.
Poslije govora u Kongresu na engleskom jeziku, Franja se na španskom obratio grupi od 200 beskućnika u jednoj vašingtonskoj crkvi.
Papa će sjutra u Njujorku održati govor u sjedištu UN, a misu u njujorškom Medison skver gardenu.
Papa protiv smrtne kazne i trgovine oružjem
Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo pozvao je danas u Kongresu u Vašingtonu na ukidanje smrtne kazne u SAD i širom svijeta i oštro kritikovao trgovinu oružjem.
Papa je u obraćanju kongresmenima poručio da je svaki život svetinja i da društvo može samo da ima koristi od rehabilitacije osoba osuđenih zbog zločina.
On je podsjetio da su i američki biskupi pozvali na ukidanje smrtne kazne. U SAD se mnogi političari i građani protive takvoj ideji.
Govoreći o trgovini oružjem u zakonodavnom tijelu zemlje koja je najveći izvonik oružja na svijetu, papa se zapitao zašto se oružje prodaje onima koji samo žele da nanesu patnju nevinima.
"Tužno, ali odgovor je, kao što svi znamo, zbog novca - novca natopljenog krvlju, često krvlju nevinih", rekao je poglavar Rimokatoličke crkve.
On je, međutim, ocijenio da je legitimno upotrijebiti vojnu silu protiv "nepravedne agresije", kao što su to napadi Islamskih ekstremista u Siriji i Iraku.
Papa je pred kogremenima ponovio i svoje zalaganje zaborbu protiv klimatskih promjena i pozvao na preduzimanje "hrabih i odgovornih napora" kako bi se spriječili razorni efekti tih promjena.
On je izrazio uvjerenje da države, ako bi sarađivale, mogu da spriječe globalno zagrijavanje, i da SAD i Kongres u tome imaju veliku ulogu.
U svom govoru papa je izrazio simpatije za američke indjance i njihov "turbulentan i nasilan" prvi susret sa nadolazećim Evropljanima. Ocijenio je, međutim, da je teško suditi onome što je u prošlosti učinjeno na osnovu današnjih standarda.
Ne izgovarajući naziv indijanac, Franjo je rekao da nijesu uvijek poštovana prava "onih koji su ovdje bili davno prije nas" i da za tim ljudima i njihovim narodima želi da izrazi najdublje poštovanje.
Franju su kritikovali pojedini pripadnici američkih indijanskih plemena zbog namere da u SAD kanonizuje misionara iz 18 veka Junipera Seru. I dok oni tvrde da je Sera bio dio nasilne kolonizatorske mašinerije koja je uništavala domorodačka plemena, papa je ocijenio da je on bio veliki borac za vjeru koji je štitio indijance od kolonizatora.
Nakon govora pred članovima Kongresa, papa se sa balkona tog zdanja obratio desetinama hiljada okupljenih građana, kojima je, na španskom, uputio svoju uobičajenu poruku da se mole za njega.
Očigledno svjestan da među okupljenima nisu svi hrišćani, pa ni vjernici, papa je, preko prevodioca, rekao: "Ako među vama ima onih koji ne vjeruju ili ne znaju da se mole, pošaljite mi svoje dobre želje".
Bonus video:
