Odlazak "Blistavog uma": Džon Neš poginuo u saobraćajnoj nesreći

Prema izvještaju policije, bračni par Neš nije bio vezan sigurnim pojasevima, pa su od siline udarca ispali iz vozila
308 pregleda 10 komentar(a)
Džon Neš, Foto: Shutterstock
Džon Neš, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 24.05.2015. 15:21h

Američki matematičar i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1994. godine Džon Neš, po čijem životu je snimljen legendarni film "Blistavi um", poginuo je danas u saobraćajnoj nesreći u Njujorku, javlja BBC.

Zajedno sa njim poginula je i njegova supruga Ališa.

Njih dvoje su stradali u taksiju, tako što je vozač u jednom trenutku izgubio kontrolu i udario u zid pored puta.

Prema izvještaju policije, bračni par Neš nije bio vezan sigurnim pojasevima, pa su od siline udarca ispali iz vozila.

Džon Neš je imao 86, a Ališa Neš 82 godine i živjeli su u Prinstonu.

Po životu čuvenog matematičara i dobitnika Nobelove nagrade snimljen je čuveni film "Blistavi um" 2001. godine, u kojem je Džona Neša glumio Rasel Krou, dok je Ališu glumila Dženifer Koneli.

Neš je dao i veliki doprinos jednoj od najpopularnijih teorija u oblasti matematike, ekonomije i političkih nauka Teoriji igara, pa je zajedno sa svojim kolegama Rajnhardom Zeltenom i Džonom Haršanjijem 1994. dobio Nobelovu nagradu za oblast ekonomske nauke zbog kako se navodi: "pionirske analize ravnoteže u teoriji nekooperativnih igara".

Neš je prije samo nekoliko dana dobio i Abelovu nagradu, jedno od najvećih priznanja na polju matematike.

Neš je dao fundamentalan doprinos Teoriji igara definišući optimalne strategije za igre sa više igrača i pojam ravnoteže.

Što se matematike tiče Neš je dao doprinos svojom "Nešovom teoremom".

Pohađao je "Karnegijev institut tehnologije" (danas Karnegijev Melon Univerzitet) u Pitsburgu u američkoj državi Pensilvanija i prva oblast kojom se bavio bio je hemijski inženjering. Kasnije se prebacio na čistu hemiju i matematiku.

Nakon što je 1948. dobio bečelor i master diplomu iz matematike, prihvatio je stipendiju čuvenog američkog univerziteta Prinston gdje je nastavio da se bavi matematikom.

Njegov savjetnik i profesor sa Karnegijevog instituta tehnologije Ričard Dafin je pišući mu preporuku napisao samo jednu rečenicu: "Ovaj čovjek je genije".

Zanimljivo je da ga je na svoj studijski program primio i Univerzitet Harvard, međutim šef matematičkog odjeljenja univerziteta Prinston mu je ponudio "Džon S. Kenedi stipendiju" pa se Neš odlučio za ovaj univerzitet na kome je i počeo rad na svojoj čuvenoj Nešovoj ravnoteži kojom je dao veliki doprinos Teoriji igara.

U knjizi "Blistavi um" autorka Silvija Nasar objašnjava da je Neš radeći na dokazivanju "Hilbertovog 19. problema" doživio veliko razočaranje kada je otkrio da je italijanski matematičar Enio de Đorđi došao do istog zaključka kao i on ali mjesec dana ranije i to drugačijim metodom.

Bonus video: