Dugi dani u kancelariji, praćeni dugim noćima u barovima sa kolegama, simbol su Japana baš kao što su to i suši ili humoristički stripovi, ali će im Japan reći "sajonara", uz podršku premijera Šinza Abea, piše Fajnenšel tajms.
Kultura predugih radnih sati odgovorna je za više problema u Japanu, od nedovoljnog broja novorođenih do slabe produktivnosti, pa Japan pokušava da se okrene praksi koja već dugo postoji u ostatku svijeta i svede radno vrijeme na prihvatljiv nivo.
Trgovačka kuća Itoču nada se da će privući mlade akademce radnim vremenom koje počinje i završava ranije od uobičajenog, a proizvođač štampača Rikoh zabranjuje rad poslije 20 časova uveče.
Holding kompanija Fast ritejling, vlasnik proizvođača garderobe Uniklo koji je sponzor svjetskom teniskom reketu broj 1, srpskom teniseru Novaku Đokoviću, namjerava da uvede četvorodnevnu radnu nedjelju za zaposlene koji žele bolji balans između radnog i slobodnog vremena.
"Čak i ako su radni sati kraći, platićemo više radnika koji bude imao veći učinak. Dugi radni sati ne vode neophodno većoj produktivnosti", navodi izvršni direktor Fast ritejlinga, Tadaši Janai.
Proizvođač robota Fanuk želi da privuče novu radnu snagu u svoje "nekonvencionalno" sjedište u podnožju planine Fudži, udvostručujući veličinu svoje teretane i izgradnjom novih teniskih i bejzbol terena.
Napori korporacija da poboljšaju uslove rada u skladu su sa kampanjom premijera Abea, koji želi da reformiše tržište rada, koje smatra ključnim pokretačem privrednog rasta.
Moći će da odahnu i radnici u javnom sektoru, pa će, recimo, zaposlenima u Ministarstvu zdravlja od oktobra biti zabranjeno da rade poslije 22 časa, nakon što je propao pokušaj da se radnici istjeraju iz kancelarija gašenjem svijetla u prostorijama.
Japanska vlada je nedavno predložila zakon koji će primorati radnike na najmanje pet dana plaćenog odmora godišnje.
Jedan od kontroverznijih elemenata predloženog zakona je ideja da zaposleni u određenim sektorima, uključujui banke i brokerske kuće, budu plaćeni po učinku, a ne po broju odrađenih sati. Zagovornici te ideje veruju da bi ta mera povećala produktivnost, dok kritičari smatraju da bi zapravo povećala prekovremeni rad, koji više ne bi bio plaćen.
Raniji napori Japana da popravi uslove rade mahom su bili neuspešni. U Japanu i dalje postoje slučajevi "karoši", odnosno smrti na poslu od prevelikog umora, a brojni radnici osećaju krivicu ako rano odlaze sa posla.
Japanci su prošle godine iskoristili svega polovinu svojih odmora, za razliku od Francuza i Njemaca koji su iskoristili cijeli odmor, prema podacima onlajn putničke agencije Ekspedija. Jedina zemlja u kojoj radnici koriste još manji dio odmora nego u Japanu je Južna Koreja.
Bonus video:
