Svi znamo za Edvarda Snoudena, ali ko je Andre Šeperd?

Andre Šeperd dolazi iz države koja se ubraja u demokratske, a podnio je zahtjev za azil u državi koja takođe ima demokratski ustavni poredak
4 komentar(a)
Andre Šeperd, Foto: Reuters
Andre Šeperd, Foto: Reuters
Ažurirano: 26.02.2015. 20:47h

Svi znamo za Edvarda Snoudena, ali ko je Andre Šeperd? Zajednička im je borba protiv SAD – u stvari protiv djelova pravnog sistema te supersile. I jednom i drugom prijeti zatvor – jednom duži, jednom kraći. Ipak, obojica se nalaze van dometa pravosudnih organa SAD. Snouden je u egzilu u Moskvi, a Šeperd, vojnik koji nije htio da se bori u Iraku, prkosi svjetskoj supersili iz provincije u Bavarskoj. I to još od 2008. godine. To je pikantan politički slučaj, kako za Njemačku, tako i za Evropsku uniju.

Andre Šeperd, naime, dolazi iz države koja se ubraja u demokratske, a podnio je zahtjev za azil u državi koja takođe ima demokratski ustavni poredak. To se jedno s drugim ne kosi, kaže Rudi Fridrih iz udruženja "Connection e.V." koje je osnovano kako bi pružilo pomoć osobama iz čitavog svijeta koje odbiju da idu u rat i zato traže azil.

"Uvijek se na kraju postavlja pitanje da li je neko proganjan na političkoj osnovi. A to može da bude slučaj i u jednoj demokratskoj državi", kaže Fridrih.

Zaista, Šeperdu zbog njegovog dezerterstva prijeti kazna od 18 mjeseci zatvora.

Njemačka odbila zahtjev za dodjelu azila

Šeperd, koji danas ima 37 godina, 2007. dobija poziv za svoj drugi angažman na teritoriji Iraka. On napušta kasarnu američke vojske u Bavarskoj i počinje da se krije od vojne policije. To je trajalo 19 mjeseci. Potom, 26. novembra 2008.

Podnosi zahtjev za dobijanje azila - kao prvi američki vojnik koji je to učinio na teritoriji Njemačke.

Otada taj čovjek postaje "diplomatski krizni slučaj" na relaciji Berlin-Vašington. Posebno nakon što je njemački Zavod za migracije i izbjeglice odbio njegov zahtjev.

Šeperdov advokat Rajnhard Marks, specijalista za pitanja azila, ulaže žalbu sudu u Minhenu, ali oni ne žele da donesu odluku o tom slučaju - u svakom slučaju ne prije nego što se o svemu izjasni Sud Evropske unije za ljudska prava sa sjedištem u Luksemburgu.

"Faludža mi je otvorila oči"

Tamo se Šeperd vodi kao slučaj broj C-472/13 i to sa dobrim šansama za uspjeh - tako barem smatra Elanor Šarpston, sudska vještakinja, a to vjeruje i Rudi Fridrih.

"Šeperd se poziva na "kvalifikacionu pravnu liniju" Evropske unije, što znači da se tu pregovara po pravima koja važe na području EU. Njegov slučaj zaista je presedan", tvrdi Fridrih.

To je razlog zbog kojeg je sud u Minhenu sačekao da se o svemu izjasni prvo Sud EU u Luksemburgu.

Elanor Šarpston objašnjava da sud u Luksemburgu mora da odgovori na neka pitanja - na primjer da li je Šeperd učešćem u misiji u Iraku automatski bio uključen i u činjenje ratnih zločina.

Ona procjenjuje da su Šeperdove tvrdnje da neko, čak i kao tehničar u američkoj armiji, može da bude umiješan i saučesnik u kršenju međunarodnog prava, predstavlja dovoljan razlog za podnošenje zahtjeva za dobijanje azila. Taj američki vojnik je tokom svoje prve misije u Iraku bi zadužen za održavanje helikoptera tipa Apač.

Šeperd je 2004. bio prisutan kada je u drugoj bitki za Faludžu poginulo oko 1.500 Iračana. Iako je zahvaljujuću snimcima koje je objavio portal Vikiliks u međuvremenu postalo poznato da je američka armija koristeći helikoptere tipa Apač progonila i ubijala i civile, sud u Minhenu je 2011. odbio zahtjev za azil. Sud je zaključio da nema povoda da se prihvate njegovi stavovi da samim angažmanom u američkoj armiji prinudno postaje saučesnik u ratnim zločinima, a upravo okršaji u Faludži bili glavni povod Šeperdu da uloži zahtjev.

Čekajući na odluku suda EU

Otvoreno je pitanje kada će sud u Luksemburgu da donese odluku. Stav sudija s velikom napetošću ne iščekuju samo pravnici.

Za Rudija Fridriha se u prvom redu radi o tome "koliko će ljudska prava podržati pravo na odbijanje službe u ratu, tako da dezerteri koji se proganjaju dobiju i zaštitu".

Nakon što svoju odluku saopšte sudije u Luksemburgu, riječ ponovo imaju sudije u Minhenu. Ukoliko Šeperdu odobre azil, onda će se sigurno javiti i drugi vojnici koji će se pozvati na njegovu presudu. Logična posljedica toga bile bi političko-diplomatske trzavice na relaciji Berlin-Vašington.

dw.de

Bonus video: