Da li će Barak Obama do kraja mandata uspjeti da se riješi negativno ocijenjene zaostavštine njegovog prethodnika Džordža Buša na planu nacionalne bezbjednosti, pitanje je koje danas u analizi postavlja američka agencija Asošiejtid pres (AP).
Mada je Obama, po stupanju na dužnost, zabranio simuliranje davljenja i druge metode policijske torture, a kasnije podržao istragu Senata o postupcima CIA, njegova administracija je godinama pokušavala da nađe rješenje kako da objelodani razmjere isledničkih programa CIA.
Objavljivanje izvještaja Senata je dugo odlagano zbog zabrinutosti administracije da bi sporne informacije mogle da raspire antiamerikanizam širom svijeta. Uprkos tome što je Obama poručio da je debata o mučenju zatvorenika okončana, mnogi funkcioneri bezbjednosnih organa iz Bušove ere i dalje obavljaju iste dužnosti, uključujući one koji službuju u pritvoru CIA u Gvantanamu na Kubi.
Obama je pod pritiskom i zbog vojnih sukoba u Iraku, a u javnosti se postavlja pitanje i o njegovoj sposobnosti da do kraja mandata okonča rat u Avganistanu.
"Dok traje predizborna kampanja, govorite određene stvari, a kada stupite na dužnost i suočite se sa razmjerama infrastrukture nacionalne bezbjednosti, to je sasvim drugačija perspektiva", rekao je Majkl Alen, koji je u doba Bušove administracije radio u Bijeloj kući i Stejt departmentu.
I Ken Gud, viši istraživač u Centru za američki napredak, primjećuje da je mnogo teže ostvariti pomak nego što se to u početku čini.
Obama je juče ocijenio da je izvještaj Senata važan korak u odbacivanju postupaka koji, kako je rekao, nisu u skladu sa američkim vrijednostima.
"Jedna od stvari koje Ameriku čine izuzetnom jeste naša volja da se otvoreno suočimo s prošlošću, sa sopstvenom nesavršenošću, da sprovedemo promjene i poboljšamo stvari", rekao je on.
Obama je izrazio razumevanje za Džordža Buša, rekavši da se prethodna administracija suočila s teškim odlukama u borbi protiv Al Kaide i sprečavanju terorističkih napada.
Poslije šest godina u Bijeloj kući, Obama još pokušava da ukine neke mjere uvedene u Bušovo doba radi sprečavanja terorizma.
Jedno od obećanja datih u prvoj godini mandata - da će pritvorni centar Gvantanamo biti zatvoren - još nije ispunjeno i u tom zatvoru i dalje se nalazi oko 130 pritvorenika bez optužnica.
Bivši analitičar NSA Edvard Snouden objelodanio je da Obama ne samo što je nastavio sa sprovođenjem programa nadzora, započetim u doba Buša, već ih u nekim slučajevima i proširio, što je razbijesnelo mnoge pristalice predsjednika.
I obećanja o okončanju ratova u Iraku i Avganistanu nisu sasvim ispunjena, uprkos povlačenju američkih snaga iz borbenih misija, pošto je Islamska država u međuvremenu pojačala akcije u Iraku, te SAD sada protiv ekstremista vode vazdušne operacije.
"Pitanje koje će definisati posljednje dvije godine predsjednikovog mandata biće politika nacionalne bezbjednosti", smatra Gud, upozoravajući da li će Obama uspjeti da ostavi svom nasljedniku promijenjenu i reformisanu spoljnu i bezbjednosnu politiku, ili će Amerika i dalje voditi rasprave kakve vodi već 15 godina.
Bonus video:
