Novi generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da NATO može da angažuje svoje snage gdje hoće i time, kako je naveo Rojters, doveo u pitanje sporazume nakon perioda "hladnog rata" koji su uzdrmani poslije ruskih akcija na Krimu i Ukrajini.
Stoltenberg je bio u posjeti članici NATO Poljskoj da bi joj pružio uveravanje da će je Alijansa zaštiti od bivšeg komunističkog "gazde" Rusije, koja je nedavno anektirala Krimsko poluostrvo od Ukrajine i koju je Zapad optužio da šalje vojsku i opremu proruskim snagama na istoku Ukrajine, prenijela je britanska agencija.
Na samitu NATO prošlog mjeseca, lideri te vojne organizacije saglasili su se da uvedu snage za brza dejstva koja za nekoliko dana mogu biti upućena na žarišta, kao i da pregrupišu opremu u istočnim evropskim zemljama ukoliko se za to ukaže potreba.
Oni su odbili molbe NATO članica u Istočnoj Evropi, među njima i Poljske, da trajno smjeste kod njih na hiljade vojnika, djelimično jer je to skupo, ali i da ne prekrše dogovor iz 1997. godine, kada je NATO obećao Rusiji da na istoku neće trajno postaviti značajan broj borbenih snaga.
U svakom slučaju, Stoltenberg je, navodi Rojters, zauzeo čvršću liniju u Poljskoj.
On je rekao da NATO ima snažnu armiju i da se, i prije ministarskog sastanka Alijanse naredne godine, može "razmjestiti gde hoće".
"Ti kapaciteti već postoje. Mi ih imamo i mi ih možemo razmjestiti u pojedinačne regione", rekao je on.
NATO je, podsjeća britanska agencija, jasno rekao da neće vojno intervenisati u Ukrajini, koja nije član NATO, ali da je pojačao odbranu u istočnim zemljama članicama.
S druge strane, Rusija je u nekoliko navrata negirala da šalje snage i opremu proruskim snagama na istoku Ukrajine, naveo je Rojters.
Želimo konstruktivne odnose s Rusijom
NATO želi da ima konstruktivne odnose sa Rusijom, iako istovremeno povećava prisustvo u svojim istočnoevropskim članicama, izjavio je Stoltenberg koji je u intervjuu poljskom dnevnom listu "Gazeta Viborča" rekao da će NATO i dalje poštovati svoje međunarodne obaveze, koje uključuju dogovor sklopljen sa Rusijom poslije okončanja "hladnog rata" o raspoređivanju vojnih jedinica Zapada u bivšim republikama Sovjetskog saveza, prenio je Rojters.
"Nema protivrečja između snažnog NATO-a i izgradnje konstruktivnih odnosa sa Rusijom. Taj zaključak proizilazi iz mog političkog iskustva. Norveška je mala zemlja koja se graniči sa Rusijom, ali uprkos tome, čak i u najhladnije doba "hladnog rata", mi smo sarađivali u sektorima energetike, ribarstva i utvrđivanja pomorskih granica", rekao je Stoltenberg, koji se nalazi u poseti Poljskoj.
Odnosi između zvanične Moskve i NATO su trenutno na najnižem nivou od "hladnog rata" zbog ukrajinske krize, odnosno aneksije poluostrva Krim od strane Rusije u martu i optužbi Zapada da Moskva pomaže proruske snage na istoku Ukrajine.
"Mi ojačavamo svoju bezbjednost, a da istovremeno ne kršimo međunarodne obaveze NATO-a", istakao je Stoltenberg, komenarišući pojačano prisustvo Alijanse u Poljskoj i drugim baltičkim zemljama.
NATO je u aprilu suspendovao svaki vid konkretne saradnje sa Rusijom, u znak protesta zbog ruske aneksije Krima, ali je takođe jasno dao do znanja da neće vojno intervenisati u Ukrajini, koja nije članica Alijanse.
Stotenberg (55), koji je u mladosti bio antiratni aktivista, poznat je po svojim vještinama u postizanju kompromisa i po dobrom poznavanju Rusije.
Za vrijeme dok je obavljao funkciju premijera Norveške, Stoltenberg je postigao dogovor sa Rusijom 2010. godine o norveško-ruskoj pomorskoj granici na Arktiku, čime je okončan spor dug četiri decenije, a takođe je sklopio lično prijateljstvo sa tadašnjim ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim.
Bonus video:
