Pristup bez poente

HRW: Obama slabo radi na reformi NSA

Obama je prošlog petka zabranio prisluškivanje zvaničnika prijateljskih zemalja, u pokušaju da ubijedi Amerikance i strance da će SAD imati u vidu pravo na privatnost pojedinaca.
54 pregleda 1 komentar(a)
Barak Obama, Foto: Rojters
Barak Obama, Foto: Rojters
Ažurirano: 21.01.2014. 14:58h

Američki predsjednik Barak Obama nije otišao daleko u reformi aktivnosti prisluškivanja Nacionalne bezbednosne agencije (NSA), i nastavlja da krši prava pojedinca na privatnost, saopštila je danas u izvještaju organizacija za zaštitu ljudskih prava Hjuman rajts voč (HRW).

Obama je prošlog petka zabranio prisluškivanje zvaničnika prijateljskih zemalja, u pokušaju da ubijedi Amerikance i strance da će SAD imati u vidu pravo na privatnost pojedinaca.

Skandal je nestao prije par mjeseci kada je otkriveno da je NSA špijunirala i telefon njemačke kancelarke Angele Merkel, podsjetio je Rojters.

Izvršni direktor HRW Kenet Rot izjavio je danas u Berlinu za britansku agenciju da je Obama dao malo više od nejasnih uvjeravanja koja se tiču nadgledanja komunikacija.

Rot je rekao da SAD treba da prestanu da prikupljaju informacije naveliko i da ne postoji dokaz da će tako veliko nadgledanje napraviti neku razliku što se tiče bezbjednosti.

Američki pristup tom pitanju on je objasnio primjerom da se video kamera postavlja u spavaće sobe građana uz objašnjenje da to ne predstavlja kršenje prava na privatnost zato što će taj snimak biti pregledan samo ukoliko predstavlja bezbjednosni rizik.

"To je aktuelan američki pristup koji nema nikakvu poentu", smatra Rot.

Kada je 17. januara najavio reformu rada Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA), Obama je istakao i da je program nadzora potreban da bi se Amerika branila od terorizma i potencijalnih napada.

Glavne izmjene se tiču mogućnosti NSA da skladišti podatke o telefonskim brojevima i mejl nalozima miliona Amerikanaca, koja će toj bezbjednosnoj agenciji od sada biti uskraćena.

Za svaki slučaj obavještajne agencije moraće da dobiju dozvolu specijalnog FISA suda (sud za nadzor nad radom vlade kada je u pitanju terorizam i kontrašpijunaža), prije nego što pristupe podacima koji su u tom trenutku dostupni.

Iako nije najavio da će program nadzora biti zaustavljen, Obama je rekao da se podaci više neće nalaziti u posjedu NSA, već treće strane, a ko će to biti, znaće se do 28. marta kada državni tužilac Erik Holder i predstavnici obavještajne zajednice treba da donesu odluku.

Američki predsjednik je negirao da je program nadzora usmjeren prema prijateljima SAD, ali je kazao i da je legitimno pravo bezbjednosnih službi da pokušaju da dođu do određenih podataka.

Pitanje reforme rada obaveštajnog sektora u Americi pokrenuto je prošle godine, kada je odbjegli službenik NSA Edvard Snouden saopštio podatke o masovnom nadzoru građana SAD, ali i stranaca.

Snouden je početkom avgusta 2013. godine dobio azil u Rusiji, a procjenjuje se da je u njegovom posjedu oko 1,7 miliona tajnih bilješki.

Preporučujemo za Vas