od 1. januara

"Crne ovce" kroje svjetsku politiku

Grčka na čelu EU, Ukrajina predvodi Savez nezavisnih država, Rusija preuzima G8, a Azerbejdžan Savjet Evrope
2 komentar(a)
Ažurirano: 19.02.2019. 19:49h

Prvog januara se ne obilježava samo početak nove godine. Na čelu mnogih međunarodnih institucija tog dana došlo je do promjene zemalja članica koje u određenom vremenskom periodu preuzimaju ulogu njenih lidera. Ponekad je to dobar izbor. Ponekad... i ne baš. Radio Slobodna Evropa predstavio je četiri neobična primjera u 2014.

GRČKA i EU

Evropska unija je posljednje tri godine provela spasavajući Grčku, uloživši sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) više od 230 milijardi eura kako bi spasla problematičnu ekonomiju ove mediteranske zemlje od potpunog kolapsa.

Ne može a da se ne primjeti određena ironija u činjenici da će narednih šest mjeseci Atina predsjedavati EU – i to u periodu kada 28-člana Unija bude odlučivala o tome hoće li Grčkoj biti odobren još jedan paket pomoći.

Grčki premijer Antonis Samaras kazao je da su se bolne mjere štednje isplatile i da će 2014. donijeti „izgled normalnosti“ i kraj paketima spasa.

Međutim, ovo je obećanje puno rizika. Svjestan da će Atina narednih pola godine biti u centru pažnje EU, Samaras je pozvao nesložne grčke poslanike da nastave s reformama kako bi se spriječilo da ekonomska kriza preraste u nemire i dovede do kolapsa vlade.

Samaras naglašava da su se bolne mjere štednje isplatile, Foto: Reuters

„Tražim od vas da ostavimo za sobom sve stvari koji su nas kočile i da smognemo snage i odlučnosti za završimo ono što smo započeli... Tražim od vas da ojačate mišljenja ljudi da Grčka stoji na svojim nogama i da se kreće naprijed“, kazao je Samaras.

Sa nezaposlenošću od 30 odsto i naraslim nezadovoljstvom javnosti u Grčkoj, nije izvjesno da će Samaras uspjeti da zadrži izgled stabilnosti tokom šestomjesečnog predsjedavanja, piše RSE.

RUSIJA i G8

Velika Britanija je 2013. predsjedavala grupom osam najrazvijenih ekonomija svijeta, ali je ruski predsjednik Vladimir Putin uspio da ukrade šou, igrajući ulogu u kojoj uživa: da prekrši dogovor.

Na godišnjem samitu G8 u junu, Putin je bez dogovora s ostalim učesnicima samita osujetio planirano zajedničko saopštenje u kojem se poziva na smjenu sirijskog lidera Bašara al Asada.

Putinov iznenadni potez je razbjesnio kanadskog premijera Stivena Harpera, koji je optužio ruskog predsjednika za narušavanje duha saradnje koji bi trebalo da karakteriše G8.

Putin obilazi kompleks u Sočiju u kojem će ugostiti članove delegacija G8, Foto: Beta/AP

„Mislim da ne treba da se zavaravamo. To je G7 plus jedan. Mi, na Zapadu, imamo veoma različitu perspektivu po pitanju ove situacije (u Siriji)“, kazao je Harper. „Putin i njegova vlada podržavaju nasilnike iz Asadovog režima iz svojih razloga, koji, prema mom mišljenju, nisu opravdani.“

Opravdano ili ne, Rusija - Harperov „plus jedan“ - preuzela je prvog januara jednogodišnje predsjedavanje G8, grupom koju čine i Velika Britanija, Njemačka, Italija, Kanada, SAD, Francuska i Japan.

Na G8 se obično gledao kao na instrument za konsenzus o globalnim pitanjima, od rata u Siriji preko siromaštva do klimatskih promjena. Svakih osam godina, zemlja koja predsjedava ima mogućnost da progura svoj program rada.

Putin je već nagovijestio da će u njegovom slučaju to značiti međunarodni terorizam i borbu protiv trgovine narkoticima - oba problema koja mu omogućavaju da brani svoju restriktivnu politiku kod kuće i u post-sovjetskom susjedstvu.

Predsjedavanje G8 će takođe omogućiti Putinu još jednu šansu da promoviše Soči. Ovo crnomorsko ljetovalište biće domaćin narednog samita G8 u junu 2014. Početkom februara u Sočiju će biti otvorene zimske Olipijske igre.

UKRAJINA i Savez nezavisnih država

Mnogi Ukrajinci su se nadali će njihova zemlja u 2014. godinu ući s potpisanim Sporazumom o pridruživanju EU.

Umjesto toga, nova je godina stigla s gnjevom javnosti i protestima, na kojima stotine hiljada Ukrajinaca i dalje protestuju protiv vladine odluke donesene u posljednjem trenutku da se odbace evropske integracije u korist jačanja veza sa Rusijom.

U svoj toj nesložnoj atmosferi, Ukrajina preuzima odgovornost čelnika Zajednice nezavisnih država (CIS), grupe od devet zemalja nekadašnjeg Sovjetskog saveza koje Moskva drži pod kontrolom.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič - koji je još u oktobru najavio da će njegova zemlja predsjedavati Zajednicom, mjesec dana prije nego što se povukao iz dogovora sa EU - naglasio je trgovinu i ekonomsku saradnju kao „glavne prioritete“ svog predsjedavanja CIS-om.

„Veoma je bitno da se druge zemlje ne miješaju u naša unutrašnja pitanja i da one ne misle da su gospodari ovdje. Kategorično sam protiv toga da neko dođe ovdje i uči nas kako da živimo“

Igrajući kako Putin svira, Janukovič se nada da će dobiti podršku Rusije za predsjedničke izbore 2015, napominje RSE.

Međutim, tokom konferencije za novinare 19. decembra, Janukovič je pozvao sve strane elmente da puste Ukrajinu na miru – a tom prilikom nije naznačio da li govori o Moskvi ili o Briselu.

„Veoma je bitno da se druge zemlje ne miješaju u naša unutrašnja pitanja i da one ne misle da su gospodari ovdje. Kategorično sam protiv toga da neko dođe ovdje i uči nas kako da živimo“, poručio je tom prilikom Janukovič.

Na sastanku CIS-a u oktobru u Bjelorusiji, ruski zvaničnici su najavili petogodišnji program borbe protiv organizovanog kriminala, ekstremizma, trafikinga i terorizma. Ovo tijelo je pozvalo Gruziju, koja je napustila CIS 2009. usljed loših odnosa sa Moskvom, da se ponovo vrati u grupu.

Ono što je neobično u ovom slučaju je to što Ukrajina dolazi na čelo CIS-a samo kao učesnica, ne kao punopravna članica. Uprkos tome što je Ukrajina bila jedna od tri zemlje koje su osnovale CIS 1991, ona nikada nije ratifikovala povelju u kojoj se navodi da je Rusija jedini pravni nasljednik SSSR-a.

Azerbejdžan da štiti ljudska prava

Jedno značajno predsjedavanje počinje nešto kasnije ove godine - prvog maja Azerbejdžan preuzima šestomjesečno liderstvo u Komitetu ministara Savjeta Evrope, tijelu koje donosi najvažnije odluke. Komitet, koji čine šefovi diplomatija 47 zemalja članica, sastaje se jednom godišnje, obično u Strazburu. Međutim, na nivou zamjenika ministara, Komitet funkcioniše „puno radno vrijeme“ pokušavajući da konvenciju o ljudskim pravima primjeni u praksi i međunarodnom pravu.

Zajedno s Parlamentarnom skupštinom Savjeta Evrope, Komitet ministara se smatra „zaštitnikom“ ljudskih prava, demokratije i vladavine prava. Do nedavno je upravo ovo tijelo vršilo pritisak na Azerbejdžan, naftom bogatu autokratiju, da prestane da krši ljudska prava. Komitet ministara je 2010. naložio vlastima u Bakuu da „pronađu sve moguće načine“ kako bi pustili iz zatvora novinara Ejnula Fatuljajeva, nakon što je režim ignorisao presudu Evropskog suda za ljudska prava da on bude odmah oslobođen.

(Fatuljajev je pomilovan i pušten na slobodu šest mjeseci kasnije.) Komitet je takođe tražio da se osudio represija nad učesnicima protesta, koji su naročito rašireni bili u godini kada je predsjednik Ilham Alijev započeo svoj treći mandat. Razumno je očekivati da ova pitanja neće naći na dnevnom redu dok Azerbejdžan bude njime predsjedavao.

Ostaje da se vidi koja će pitanja vlasti Azerbejdžana – koje, prema informacijama lokalnih organizacija za ljudska prava, trenutno drže iza rešetaka gotovo 150 političkih zatvorenika, među kojima i mnoge novinare – predstaviti tokom svog šestomjesečnog predsjedavanja.

Galerija

Preporučujemo za Vas