Američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) je napravila desetine promjena u svojim operacijama i računarskim mrežama kako bi spriječila pojavu novog Edvarda Snoudena, uključujući moguće disciplinske mjere, otkrio je visoki zvaničnik NSA.
Otkrića Snoudena, bivšeg saradnika NSA, bila su „kataklizmična“ za ovu špijunsku agenciju, rekao je u intervjuu za Rojters Ričard Ledžet, koji vodi radnu grupu zaduženu za odgovor na curenje podataka.
Ledžet je priznao da je agencija loše odradila posao prilikom prvobitnog javnog odgovora na otkrića o akciji presretanja telefonskih i internet podataka, čije su razmjere bez presedana. Obećao je veću transparentnost i izrazio veliku zabrinutost povodom strogo povjerljivih dokumenata koja još nisu objelodanjena a nalaze se među 1,7 miliona kojima je, kako se vjeruje, Snouden pristupio.
On je takođe stao u odbranu misije praćenja terorističkih zavjera i drugih prijetnji i dodao da afera Snouden nije uticala na regrutovanje mladih razbijača kodova, lingvista i kompjuterskih fanatika – iako jeste na unutrašnji moral.
„Svaki put kada vjerujete ljudima, uvijek postoji šansa da će vas neko izdati“ rekao je.
NSA preduzima najmanje 41 posebnu tehničku mjeru za kontrolu podataka njihovim označavanjem i praćenjem, da bi nadzirala mreže agencije kontrolom aktivnosti, te povećala nadgledanje pojedinaca.
Mjere uključuju zahtjev da dvije osobe kontrolišu svako mjesto gdje bi neko mogao pristupiti podacima i unapređenje procesa bezbjednosti kroz koji prolaze osobe i zahtijevanje češćeg filtriranja administrativnog pristupa, rekao je Ledžet.
Nakon višemjesečne kritike u medijima i od strane Kongresa i stranih vlada, NSA sada nastoji da ispriča svoju stranu priče Snouden.
Odbor za reviziju, koji je imenovala Bijela kuća, preporučio je promjene programa koji je otkrio Snouden, koji prikuplja osnovne podatke o telefonskim pozivima Amerikanaca. Odbor je navodno predložio da podatke čuva neka druga organizacija te da se uvedu stroža pravila za pretraživanje baza podataka.
Ledžet, veteran obavještajne službe, koji se pominje kao sljedeći zamjenik direktora NSA, odbio je da govori o konkretnim preporukama odbora, ali je priznao da su u pripremi strože smjernice za špijunske aktivnosti NSA.
Kazao je da ne zna ni za kakav potez američke vlade u cilju postizanja bilo kakvog pravnog dogovora sa Snoudenom, o čemu bi odlučivalo ministarstvo pravde.
Međutim, njegov stav je da bi takav razgovor morao obuhvatiti konkretne garancije da će Snouden obezbijediti bilo koji materijal koji posjeduje a koji još nije objavljen.
Brigu zadaje neobjavljeni materijal
Interna revizija NSA je utvrdila oko 98 odsto od ukupnog materijala kojem je Snouden pristupio a zvaničnici nisu našli dokaze da je on imao pomoć iz NSA ili iz rivalskih špijunskih agencija.
Ledžet je rekao da kada je Snouden preuzimao dokumenta, NSA je bila ispred drugih obavještajnih agencija u postavljenju softvera „insajderska prijetnja“, što je naložio predsjednik Barak Obama nakon skandala Vikiliks. Međutim, instaliranje softvera, koji je mogao spriječiti Snoudena, nije bilo završeno.
„Snouden je udario u zaista povoljnom trenutku. Za njega, ne za nas,“ rekao je. Ledžet kaže da se veći dio Snoudenonog materijala koji je do sada objavljen odnosi na NSA programe i partnerstva sa stranim državama i kompanijama, prije nego na obavještajne izvještaje i „zahtjeve.“ Ovo posljednje se odnosi na zadatke koje američka vlada zadaje NSA da odgovori na pitanja o konkretnim metama. Upravo zbog toga je Ledžet zabrinut.
„To me čini nervoznim jer otkriva ono što znamo i što ne znamo a protivnicima služi gotovo kao putokaz.“ On se ne slaže da je Snouden zviždač, rekavši da bivši saradnik nije iskoristio višestruke kanale koje je imao na raspolaganju da iskaže svoju zabrinutost. „Smatram, zapravo, da karakterisanjem njega kao zviždača nanosimo štetu ljudima koji jesu zviždači.“
Bonus video:
