Osnivač sajta Vikiliks, Džulijan Asanž, rekao je da presuda izrečena vojniku Bredliju Meningu, koji se tereti za odavanje povjerljivih podataka Vikiliksu, pokazuje da novinari sada moraju da se bore "rame uz rame" kako bi sačuvali svoje izvore.
U intervjuu koji je dao neposredno poslije izricanja presude Meningu, Asanž je izjavio da medijske organizacije treba da slijede primjer Vikiliksa kada je riječ o čuvanju svojih izvora.
Američke novinarske organizacije uglavnom izbjegavaju da brane svoje izvore, ali došlo je vrijeme da se to promijeni, naglasio je Asanž.
Asanž je istakao da je "obaveza svakog novinara da zaštiti svoje izvore - i tehnički ako je to moguće - i obezbijedi im zakonsku i političku podršku", prenio je AP.
Asanž je, takođe, ocijenio da je proces protiv Meninga opasan presedan i primjer ekstremizma u nacionalnoj bezbjednosti, kao i da suđenje nikad neće biti pošteno.
Asanž se obratio javnosti iz ambasade Ekvadora u Londonu, gdje se nalazi više od godinu dana, kako bi izbjegao izručenje Švedskoj, zbog optužbi za seksualno uznemiravanje.
Sudija američkog vojnog suda presudila je danas da je vojnik Bredli Mening, koji se tereti za odavanje povjerljivih podataka Vikiliksu, kriv po većini od 21 tačke optužnice, ali ne i za naozbiljniju - pomaganje neprijatelju.
Uprkos tome, Mening bi ipak mogao da bude osuđen na doživotnu robiju, tačnije, na 128 godina zatvora, ako mu poslije saslušanja koje počinje sjutra, bude izrečena maksimalna kazna.
Dok su se pristalice Meninga danas okupile ispred vojne baze Fort Mid u Merilendu, pružajući podršku bivšem analitičaru obavještajne službe, optuženom za najveće odavanje povjerljivih informacija u američkoj istoriji, u javnosti su se čula i suprotna mišljenja.
U Vašingtonu, predstavnici republikanskih i demokratskih lidera Komiteta za obavještajna pitanja, izjavili su u zajedničkom saopštenju da je "pravda zadovoljena".
"Mening je ugrozio našu nacionalnu bezbjednost, narušio povjerenje javnosti i sada je optužen za više ozbiljnih krivičnih djela", navodi se u saopštenju.
Organizacija Reporteri bez granica ocijenila je da je presuda Meningu "obeshrabrujuće upozorenje onima koji šire informacije, protiv kojih administracija Predsjednika SAD Baraka Obame sprovodi ofanzivu bez presedana", kao i da ugrožava budućnost istraživačkog novinarstva zastrašujući i ućutkujući izvore informacija.
Ranije danas, sudija Deniz Lind saopštila je da Mening, optužen za najveće odavanje povjerljivih informacija u američkoj istoriji, jer je poslao najmanje 700.000 dokumenata Vikiliksu, nije kriv za najtežu optužbu, pomaganje neprijatelju.
Bivši analitičar obavještajne službe Mening (25) rekao je da nije vjerovao da će informacije koje je objelodanio ugroziti vojnike u Avganistanu i Iraku ili nacionalnu bezbjednost.
U završnoj riječi na suđenju Meningu, vojni tužilac major Ešden Fejn, rekao je da on predstavlja "neodgovornog, sebičnog izdajnika", koji je znao da će neprijatelji Amerike doći do dokumenata koje je predao Vikiliksu.
On je naveo da je Mening prošao obuku i da je zbog toga znao da dokumenta koja predaje mogu da dospiju i u ruke terorista.
Počinje saslušanje za određivanje kazne Meningu
Saslušanje za određivanje kazne američkom vojniku Bredliju Meningu, koji se tereti za odavanje tajnih podataka Vikiliksu, počelo je danas u vojnom sudu u bazi Fort Mid, a moglo bi da potraje do kraja avgusta.
Iako je oslobođen najveće optužbe od svih - za pomaganje neprijatelju - Mening bi ipak mogao da bude osuđen na kaznu do 136 godina zatvora, prenijela je agencija AP.
Bivši obavještajni analitičar proglašen je krivim za 20 od ukupno 22 tačke optužnice zbog odavanja na hiljade vladinih i diplomatskih tajni sajtu Vikiliks.
Sudija je optužbi i odbrani zabranio tokom suđenja da iznose dokaze vezane za eventualnu štetu nanijetu nacionalnoj bezbjednosti i vojnicima u Avganistanu i Iraku zbog curenja podataka, ali će im biti dozvoljeno da daju dokaze na tu temu u ovoj fazi u kojoj se određuje kazna.
Mening nije svjedočio tokom suđenja, ali bi mogao to da učini sada, u ovoj fazi.
Mening je na ročištu uoči početka suđenja rekao da je odao podatke kako bi pokazao "želju za krvoprolićem" američke vojske i diplomatske prevare, ali je vjerovao da njegovi postupci neće ugroziti zemlju.
Faza suđenja u kojoj se određuje kazna mogla bi da potraje do kraja avgusta.
U toj fazi akcenat bi mogao da bude stavljen na Meningov motiv kao i na štetu koja učinjena odavanjem podataka, navela je agencija AP.
Mediji ocjenjuju da bi ishod suđenja Meningu mogao da ima uticaja i na slučaj Edvarda Snoudena, odbjeglog bivšeg saradnika američke Centralne obavještajne agencije (CIA), koji je javnosti otkrio postojanje tajnog američkog programa nadzora komunikacije na Internetu i telefonskih razgovora.
Galerija
Bonus video:
