Novinar lista "The Guardian", Glen Grinvald, ključna je osoba u procesu aktuelnog "curenja" tajnih NSA dokumenata o globalnoj špijunaži. Preko njega je američki "zviždač" Edvard Snouden objavio je tajna dokumenta američke agencije NSA. Snouden se još uvijek nalazi na prostoru moskovskog aerodroma s neizvjesnom sudbinom.
Povodom aktuelne teme Grinvald je pozvan da putem video linka prisustvuje "Konferenciji o Socijalizmu" (Socialism Conference) koja se održala juče u Čikagu što ujedno otkriva i poneke detalje o političkim stavovima ovog novinara. U svom izlaganju iznio je niz novih detalja vezanih za globalno špijuniranje sprovedeno od strane američke Agencije za Nacionalnu Sigurnost (NSA).
Ističe kako NSA posjeduju naprednu novu tehnologiju koja im omogućava da preusmjeravaju i snimaju čak milijardu telefonskih poziva na dan. Istaknuo je da se radi o "globalizovanom sistemu uništenja svake privatnosti koji stvara atmosferu straha". Grinvald navodi da NSA može da snimi svaki telefonski poziv i da ga presluša kad god to poželi. Takođe je istakao da će još novih tajnih dokumenata uskoro izaći u javnost.
"Ono o čemu razgovaramo ovdje je globalizovani sistem koji sprječava da se bilo kakva elektronska komunikacija obavi a da ne bude snimljena i praćena od strane NSA-a", rekao je i nagovijestio da posjeduje dokumenta koja to potvrđuju.
Hrabrost je zarazna
Posebno je istakao hrabrost Edvarda Snoudena. "On je osoba bez ikakvih privilegija, bez moći, bez pozicije i bez prestiža, uprkos tome doslovno je sam promijenio svijet", istakao je Grinvald i ukazao na Snoudena kao na idealan primjer kako jedan pojedinac može da promijeni svijet.
"Hrabrost je zarazna. Postoje važnije stvari u životu od materijalne udobnost i stabilne karijere", rekao je. Takođe je ispričao kako je došlo do kontakta između njega i Snoudena. Ističe da ga je Snouden prvo kontaktirao anonimno rekavši mu da posjeduje dokumente koji bi ga "mogli zanimati". "Nakon što mi je Snouden poslao jedan od dokumenata, zavrtjelo mi se u glavu od ekstaze", priča Grinvald.
Naglasio je da se stvara atmosfera straha, naročito u onim krugovima koji bi trebali da izazovu vladajuće krugove. "Jedna od najneugodnijih stvari u posljednje tri ili četiri godine je atmosfera straha koja je stvorena upravo u krugovima koji bi trebali da izazivaju vlasti - pravo istraživačko novinarstvo, oni koji bi to trebali da rade danas se strašno boje američkih vlasti, a njihovi izvori boje ih se još i više", rekao je Grinvald.
Grinvald je kritikovao odluku da se unutar američke vojske ograniči pristup stranicama "The Guardian"-a zbog izvještavanja o NSA skandalu (zbog curenja informacija NSA dokumenata američka vojska je ograničila pristup internet portalu britanskog lista "The Guardian"). "Vojnike smatraju dovoljno odraslima kada trebaju da rizikuju živote na ratištima, ali očito ih ne smatraju dovoljno 'zrelima' da vide informacije kojima ostatak svijeta ima pristup", rekao je.
"Ako razgovarate sa bilo kime od novinara ili ljudi u vlastima, oni su toliko isprepadani da se jedva miču. Nemoguće je dobiti bilo koga iz vlasti da nam se javi i da izjavu. Ako pogledamo ko zaista mrzi Bredlija Meninga ili ko je iznio najveće optužbe protiv WikiLeaks-a, ukoliko ispratimo i demonizaciju Edvarda Snoudena - to su jedni te isti ljudi u medijima koji se pretvaraju da žele transparentnost. Transparentnost političkih moćnika je upravo ono što ne žele", rekao je Grinvald.
Snouden nije na dnevnom redu Kremlja
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je radiju Eho Moskve da sudbina bivšeg saradnika CIA Edvarda Snoudena nije na dnevnom redu Kremlja.
Peskov je podsjetio da je tokom nedavne posjete Finskoj, Putin dao svoju ocjenu "jasno rekavši da Snouden 'de jure' nije ušao u Rusku Federaciju, jer nije prešao granicu".
"Pored toga, predsjednik je ukazao da se on tim pitanjem ne bavi i da preferira da se time bave odgovarajuće službe. U skladu s tim, ta tema nije na dnevnom redu Kremlja", rekao je Peskov, prenosi Itar-Tass.
"Budući da to nije naše pitanje, ne znam koje varijante razvoja događaja mogu da budu, kakvi su pravni i drugi aspekti te teme. Ne mogu ništa ni da kažem, ni objasnim, niti da dam bilo kakvu ocjenu", rekao je Putinov pres sekretar.
Prema riječima Peskova, Kremlj "registruje veoma širok spektar gledišta koje iznose različiti stručnjaci i predstavnici organizacija za zaštitu ljudskih prava".
"Javno mišljenje o toj temi je vrlo bogato. Mi to znamo, primamo k znanju i uzimamo u obzir", rekao je on.
Itar-Tass podsjeća da je sinoć predsjednik Ekvadora Rafael Korea rekao da je odluka o sudbini Snoudena "u rukama ruskih vlasti", a da bi za razmatranje zahtjeva za azil on trebalo da se nalazi u Ekvadoru, od kojeg je i zatražio utočište.
Snouden je početkom juna objelodanio tajni nalog suda kojim su specijalne službe SAD-a dobile pristup svim pozivima najvećeg američkog mobilnog operatera "Verajzon".
Objavio je i podatke o supertajnom programu američke NSA - PRIZMA, koji omogućava praćenje elektronskih komunikacija na najvećim internet sajtovima, a za "Gardijan" je otkrio informaciju o programu "Tempora", tvrdeći da Uprava britanske vlade za komunikacije (GCHQ) ima tajni pristup optičkim kablovima koji prenose globalni internet saobraćaj i telefonske razgovore i da je Britanija u prisluškivanju "gora od SAD".
RIA Novosti podsećaju da je Snouden 23. juna stigao iz Hong Konga avionom u Moskvu i da se pretpostavlja da se on trenutno nalazi u tranzitnoj zoni na moskovskom međunarodnom aerodromu "Šeremetjevo".
Ta agencija prenijela je izjavu predsjednika Spoljnopolitičkog odbora ruske Dume Alekseja Puškova da je izručenje političkog izbjeglice moralno nedopustivo.
Prema njegovom stavu sa društvene mreže Tviter, ne radi se o koristi Snoudena za Rusiju, već o principu.
RIA Novosti podsećaju i da je, kada je objelodanjeno da je Snouden sletio avionom u Moskvu, Vašington pozvao Moskvu da ga deportuje, a da je američki državni sekretar Džon Keri čak upozorio vlasti Kine i Rusije na moguće posljedice u vezi sa "slučajem Snouden".
Galerija
Bonus video:
