Osnivač WikiLeaksa Džulijan Asanž izjavio je u petak da strahuje za osobu koja je odala podatak da američka vlada ima direktan pristup serverima tehnoloških giganata i da bi mogla da je zadesi ista sudbina američkog vojnika Bredlija Meninga.
Mening se tereti za odavanje vojnih tajni koje je kasnije objavio internet sajt WikiLeaks i protiv njega je ove sedmice počelo suđenje pred vojnim sudom u Fort Midu u Merilendu. U slučaju da bude proglašen krivim, prijeti mu doživotna zatvorska kazna bez mogućnosti pomilovanja.
Što se tiče Asanža, on je potražio utočište u ambasadi Ekvadora u Londonu u junu 2012. godine, da bi izbjegao izručenje Švedskoj, gdje ga traže zbog navodnog seksualnog napada. Izjavu u petak je dao telefonom iz ambasade za američku TV mrežu CBS.
Asanž je u intervjuu branio pravo da javnost zna o programu dolaženja do podataka preko interneta, što je otkriveno u četvrtak uveče, a u šta je uključena američka vlada.
"Hajde da se upitamo da li će osoba koja je otkrila ovo, a više na tu temu tek treba da dođe, kroz tri godine biti u istoj situaciji u kojoj se trenutno nalazi Mening", zapitao se Asanž.
Američka vlada, navodi AFP, brani svoj program monitoringa preko interneta kao suštinski za sprječavanje terorističkih napada na tlu SAD. Taj program je odobrio američki Kongres i sprovodi ga uz tajni sudski nalog. Asanž kaže da javnost mora da bude obaviještena o tom programu.
"Naravno, nama je potrebna vlada koja će raditi mnoge stvari. Međutim, to treba učiniti kako treba, postoji zakon i postoji proces njegovog sprovođenja", smatra Asanž.
Oktriće o aktivnostima američke vlade prvo su objavili listovi "Washington Post" i britanski "Guardian".
"Post" je naveo da je podatak o tome odao američki obavještajac koji o tome ima informaciju iz prve ruke i koji zna šta sve može da se uradi kroz takav monitoring.
"Oni bukvalno mogu da gledaju kako se vaše ideje formiraju dok vi koristite tastaturu", rekao je taj obaveštajac.
Američka Nacionalna agencija za bezbjednost (NSA), koja se nalazi u središtu skandala sa praćenjem podataka na internetu, dio je vojne obavještajne zajednice SAD i predstavlja službu među bezbjednosnim organizacijama u toj zemlji o kojoj se najmanje zna.
Foto: PC World
Sjedište NSA je u vojnoj bazi Fort Mid u Merilendu, nedaleko od Vašingtona, a tačan broj zaposlenih nije poznat i varira od 35.000 do 55.000. Pored ove baze, gradi se veliki kompleks u pustinji Jute, vrijedan dvije milijarde dolara, u kome će se nalaziti najmoderniji prislušni centar.
Centar će biti u mogućnosti da prikuplja sve vrste komunikacija koje se dostavljaju ostalim obaveštajnim agencijama, od imejlova do telefonskih poziva. NSA je nastala tokom Drugog svetskog rata, kada je kao dio vojne službe bezbijednosti radila na dešifrovanju neprijateljskih tajnih šifri i kodova.
Danas agencija prisluškuje miliona telefona širom svijeta, a prema rijetkim podacima koji su dostupni, u posljednjih petnaest godina vrši i napade na kompjuterske sisteme neprijateljskih organizacija.
Post piše da je virus Stunet, napravljen da nanese štetu iranskom nuklearnom programu, djelo NSA i njegovih naučnika i izraelske vlade.
Budžet agencije nije poznat, ali neke procjene govore da iznosi oko osam milijardi dolara godišnje. Službom od 2005. godine rukovodi general Kejt Aleksander.
Galerija
Bonus video:
