Evropljanima je sve bitnija Južna Amerika jer u taj kontintent EU ulaže više nego u Rusiju, Indiju i Kinu zajedno.
Zato se u Čileu održava 7. sastanak čelnika država i vlada Južne Amerike i Evropske unije, a među 60 visokih zvaničnika je i njemačka kancelarka Angela Merkel.
To je prva posjeta nekog njemačkog predsjednika vlade u posljednje 22 godine, ali Merkel je imala dobrih razloga za put, piše Deutsche Welle.
Naime, potpisan je sporazum o saradnji između Njemačke i Čilea, prije svega u istraživanju rudnih bogatstava južnoameričke zemlje, koja ima najveće zalihe bakra na planeti.
Čile je i bitan izvođač litijuma, joda i čitavog niza drugih sirovina.
"Više nismo problem, nego rješenje"
Čitav niz južnoameričkih zemalja bilježi ekonomski rast o kome Evropa može samo da sanja, pa tako ministar spoljnih poslova Čilea Alfredo Moreno tvrdi da "Latinska Amerika po prvi put nije dio problema, nego jedan od izvora mogućeg rješenja za globalnu krizu."
Merkel se slaže da je Južna Amerika sve bitnija za svjetsku ekonomiju i podsjeća da se čak 90% ekonomskog rasta zbiva van Evrope.
"To znači da ako se mi u Evropi brinemo samo za sebe, to nije dovoljno. To znači da ekspanzivna ekspanzivna politika znači i da Evropa i sve evropske zemlje moraju imati zanimljive proizvode koje mogu izvoziti u svijet", ukazuje Merkel.
Ali ekonomski rast mnogih zemalja Južne Amerike uz ogromno rudno bogatstvo koje kontinent još uvijek krije, prijeti da zemlje dođu do zaključka da im niko, pa ni Evropa sa njenim problemima, zapravo ne treba.
Zato je i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo upozorio domaćine da ne treba da misle da je najbolji put iz ekonomske krize protekcionizam u kom bi se carinama i drugim mjerama zaštitilo domaže tržište.
Barozo je tražio od zemalja Latinske Amerike da izjave da će držati protekcionizam u granicama i zalagati se za liberalizam.
Zao glas liberalizma
No pojam ekonomskog liberalizma je u današnje doba došao na zao glas, jer je i ovu krizu pretvorio u problem koji je zahvatio čitavu planetu.
A iako je Brisel još uvijek snažno uporište neoliberalizma, ni Evropa nije baš nevina kada je riječ o zaštiti sopstvenog tržišta - posebno kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima iz Južne Amerike.
Ali Južna Amerika želi negdje da proda ono što ima, a trebaju joj i proizvodi kakve može ponuditi Evropa.
Ovaj samit Južne Amerike i Evopske unije se održava svake dvije godine od 1999. i to je najveći međunarodni susret zapadnog svijeta - na kojem nisu pozvane Sjedinjene Američke Države.
Zapravo, to je odraz složenih odnosa zemalja Južne Amerike s "Gringosima" koji su ionako najvažniji trgovinski partneri tog kontinenta.
Takmičenje za blaga
Latinskoj Americi trebaju i druga tržišta osim onog SAD pa su tako tradicionalno snažni odnosi i s bivšim središtima moći dok su te zemlje bile kolonije - Portugala i posebno Španije.
Ali Madrid je svjestan kako više nije u stanju "igrati u istoj ligi" u kojem se danas nalaze njihove bivše kolonije. Tako je i španski premijer Mariano Rahoj izjavio kako "Španija trenutno nije u stanju da vodi ekspanzivnu ekonomsku politiku" i kako "zemlje, koje to mogu, neka to i čine".
Time je mislio prije svega na Njemačku koja će rado još više produbiti odnose s Južnom Amerikom.
Investicije Evropske unije u regiju Južne Amerike su već ionako poprimile goleme razmjere: 2011. je to bilo već 471 milijarda eura, što je više nego što EU ulaže u bilo koje drugo područje na svijetu.
Latinska Amerika je postala najvažnije područje ulaganja gdje odlazi čak 47% investicija zemalja EU.
Ranije je problem bila i politička stabilnost tih zemalja i pravna sigurnost investicija. Ali u međuvremenu je i Kina itekako aktivna u tom području tako da već vlada takmičenje za blaga Južne Amerike.
Galerija
Bonus video:
