Zbog devalvacije domaće valute u Teheranu izbili nemiri

Nakon što su rastjerani demonstranti koji su izvikivali parole protiv predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada i njegove ekonomske politike, na ulicama glavnog iranskog grada ostale su jake policijske patrole
0 komentar(a)
Ažurirano: 04.10.2012. 08:13h

Iranska policija sukobila se u Teheranu s demonstrantima ogorčenim zbog vrtoglavog pada nacionalne valute rial koja je devalvirala i dostigla najnižu vrijednost u istoriji. Policija je koristila suzavac kako bi rastjerala nezadovoljne demonstrante u prvim nemirima zbog finansijske krize koja potresa zemlju.

Prema tvrdnjama očevidaca koje su prenijeli zapadni mediji, nakon što su rastjerani demonstranti koji su izvikivali parole protiv predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada i njegove ekonomske politike, na ulicama glavnog iranskog grada ostale su jake policijske patrole.

Juče je bio zatvoren i glavni bazar u Teheranu, a agencija Rojters je prenijela izjavu jednog trgovca koji je rekao da je zatvaranje uslijedilo zato što trgovci nisu mogli da utvrde tačne cijene proizvoda zbog nestabilnosti riala. Uprava bazara objavila je da je trgovačka četvrt zatvorena zbog sigurnosnih razloga.

Ugrožene bolnice

Predsjednik Mahmud Ahmadinedžad ranije je optužio “neprijatelje zemlje” zbog pada nacionalne valute koji je izazvao i povećanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda nakon što je međunarodna zajednica uvela nove, strožije sankcije Teheranu zbog njegovog nuklearnog programa. Ministar privrede Šamsedin Hoseini juče je najavio da će ukinuti trgovanje valutama na slobodnom tržištu.

Kako piše britanski "Guardian", Iran prolazi kroz “najgoru finansijsku krizu još od 1980-ih i iračko-iranskog rata”, pa je rial pao na najniži nivo u odnosu na američki dolar.

U utorak je za jedan dolar na tržištu trebalo platiti 35.500 riala, što je bio skok u odnosu na prethodni dan kada je jedan dolar vrijedio 34.200 riala. U posljednja tri mjeseca rial je izgubio 57 posto svoje vrijednosti, a u poređenju s prošlom godinom vrijednost mu je pala čak za 80 posto.

Posljednje sankcije EU i SAD-a protiv Irana zbog njegovog nuklearnog programa - za koji SAD, Izrael i EU tvrde da ga Teheran koristi za proizvodnju atomske bombe - stupile su na snagu u julu i uticale su na troškove života običnih Iranaca. U posljednjih nekoliko mjeseci u Iranu je poskupio niz namirnica, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i hljeb, a trend poskupljenja se nastavlja iz dana u dan. Sankcijama koje zabranjuju i izvoz robe u Iran pogođene su bolnice i pacijenti koji zavise od ljekova iz uvoza.

Iransko društvo oboljelih od hemofilije upozorilo je da su životi hiljada oboljele djece ugroženi zbog nestašice potrebnih ljekova.

"Nećemo zaustaviti svoj nuklearni program. Ako neko misli da može da vrši pritisak na nas, vara se", rekao je Ahmadinedžad na konferenciji za novinare u Teheranu. Prema tvrdnjama zapadnih medija, obični Iranci ne dijele njegovu odlučnost.

‘Kao da smo u ratu’

"Sve je isto kao tokom rata, cijene rastu svaki dan. Za neke namirnice moramo stajati satima u redu, a neke više uopšte nisu dostupne", rekla je Zohreh, domaćica koja živi u Teheranu. I ona, kao i milioni drugih Iranaca, prima mjesečnu pomoć za socijalno ugrožena domaćinstva, ali ni sa tim se više ne može preživjeti.

"Nije riječ samo o uvoznim proizvodima jer su poskupjeli i oni domaći. Ovih dana možeš se pouzdati samo u stranu valutu i zlato", objasnio je za "Guardian" trgovac Amir iz Teherana. I to je ono što većina Iranaca čini: kupuje strane valute i zlato i tako još više doprinosi nestabilnosti riala.

Uzaludne mjere

Iranska je vlada pokušala da uspostavi kontrolu nad situacijom s nekoliko mjera: prvo povećanjem kamata u bankama, a potom određivanjem službenog kursa prema kojem se rial morao prodavati, ali se mjenjačnice tog kursa nisu htjele pridržavati.

Ekonomski analitičari tvrde da je iranska ekonomija u krizi već duže vrijeme, ali su simptomi bili ublažavani povećanjem prodajne cijene nafte, glavnog iranskog izvoznog proizvoda.

Upravo zbog toga su sankcije, koje uključuju i embargo na iransku naftu, imale tako razorne posljedice. Hasan Hakimian, direktor londonskog Instituta za Bliski istok, tvrdi da je situacija ozbiljna, ali i da su projekcije o “propasti iranskoge ekonomije” pretjerane.

"Najgori mogući scenario mogao bi da završi i hiperinflacijom. Ali, čak i nepopularnije vlade od one iranske preživljavale su takve situacije", kaže Hakimian, dodajući da zbog sankcija najviše trpe obični iranski građani.

Galerija

Bonus video: