Asad: Rusija nikad nije pokušala da nam diktira šta da radimo

On je pohvalio Rusiju, a osudio "kolonijalnu" intervenciju zapadnih sila u Siriji, posebno SAD, koje predvode međunarodnu koaliciju koja se bori protiv ekstremista Islamske države
3 komentar(a)
Bašar al Asad, Foto: Reuters
Bašar al Asad, Foto: Reuters
Ažurirano: 10.06.2018. 09:15h

Sirijski predsjednik Bašar al Asad negirao je danas da Moskva vuče konce u njegovoj zemlji navodeći naprotiv da njegova vlada djeluje nezavisno od svojih ruskih i iranskih saveznika.

"Imamo dobre odnose s Rusijom već šest decenija, gotovo sedam. Oni nisu nikad tokom naših odnosa pokušali da nam diktiraju šta da radimo, čak i kada je bilo razlika u mišljenju", rekao je sirijski predsjednik u intervjuu za britanski dnevnik "Mejl on Sandej" (Mail on Sunday).

Bašar al Asad, koji je izbubio velike djelove zemlje u sukobu s pobunjenicima, preokrenuo je situaciju zahvaljujući intervenciji Rusije 2015. godine. Zahvaljujući udarima ruskih aviona i vojnim savjetnicima koje je Rusija poslala, snage vjerne Asadu uspjele su da preuzmu kontrolu nad više od 50 odsto teritorije.

Njegove snage takođe su dobile podršku Irana, konkretno preko vojnih savetnika.

Asad je rekao da je bilo neslaganja s Rusijom i Iranom.

"To je prirodno, ali na kraju, jedine odluke o tome šta treba da se dešava u Siriji, sirijske su odluke", rekao je sirijski predsjednik.

On je pohvalio Rusiju, a osudio "kolonijalnu" intervenciju zapadnih sila u Siriji, posebno SAD, koje predvode međunarodnu koaliciju koja se bori protiv ekstremista Islamske države.

Asad je rekao da je Sirija prestala da razmjenjuje obavještajne podatke s evropskim zemljama.

"Žele da razmjenjuju informacije dok njihove vlade politički djeluju protiv naše. Mi smo rekli 'kad promijenite stav, mi ćemo biti spremni' da ponovo uspostavimo saradnju u toj oblasti", rekao je Asad.

On je dodao da za sada ne postoji nikakva saradnja s evropskim obavještajnim agencijama.

U ratu u Siriji koji je izbio u martu 2011. poslije represije sirijskih vlasti nad demonstrantima koji su tražili demokratske reforme, poginulo je 350.000 ljudi, dok su milioni raseljeni.

Bonus video: