Posljednja dva dana avgusta u Teheranu se održava završni dio samita Pokreta nesvrstanih. Otkako nema više Hladnog rata i blokovske podjele na Istok i Zapad, prvobitni smisao tog pokreta se promijenio.
Ideja rođena u jeku Hladnog rata kao plod razmišljanja o "trećem putu", ušla je i u svoju 6. deceniju postojanja. Nekako daleko od očiju ostatka svijeta koji se, više-manje bori sa ekonomskim pitanjima.
Pokret nesvrstanih u Teheranu održava svoj 51. kongres s temama koje ostatak svijeta baš previše i ne zanima, što pokazuje i više nego oskudan nivo izvještavanja u zapadnim medijima (ali i u medijima država koje su nastale raspadom jedne od njenih osnivačica).
Pogledom na kartu svijeta sa članicama ovog pokreta upada u oči da Pokret nesvrstanih još uvijek okuplja zemlje izvan umjerenih pojasa kao i prije pola vijeka kada je Pokret okupljao najsiromašnije zemlje svijeta. No razloge relativno jednostranog presjeka članstva u današnjem Pokretu nesvrstanih treba tražiti i u nekim drugim okolnostima.
Nesvrstani višestruko nekompatibilni
Tako npr. Nesvrstanost i Evropska unija nikad nisu bili kompatibilni. To najbolje pokazuje primjer Srbije: iako je nekadašnja SFRJ bila jedna od zemalja koje su osnovale Pokret, današnja Srbija (kao jedna od zemalja nasljednica) nije njegova članica jer želi u EU.
Ova država se oprostila od Nesvrstanih. Taj rastanak ne može ublažiti ni činjenica daje ministarski skup povodom 50. godišnjice Pokreta održan prošle godine u Beogradu u znak poštovanja istorijske uloge Jugoslavije, baš kao što ne mogu ublažiti ni riječi tadašnjeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića o tome kako su „Nesvrstani odbacili ideju o podjeli svijeta na dva bloka, ponosno stali i objavili ideju trećeg puta i najavili rat svemu što je zastarjelo i pre vaziđeno u međunarodnim odnosima".
Jer, Srbija je Pokretu okrenula leđa stremeći ka članstvu upravo u organizaciji koja za taj pokret predstavlja zamjenu za nekadašnji Zapadni blok. Zato ona sada, sa zvaničnim statusom kandidata za prijem u EU, mora dobro paziti što radi: Brisel poprijeko gleda i na Nesvrstane a i na Teheran.
Stav EU je jasan: ili mi, ili oni zbog toga su i Malta i Kipar 2004, odmah nakon ulaska u EU prekinule članstvo u Pokretu nesvrstanih, u kojem su ostale u, sasvim bezazlenom, statusu promatrača.
Nekad Zapadni blok danas NATO
Još manje se može da zamisliti istovremeno članstvo neke zemlje u Pokretu nesvrstanih i u NATO savezu. Očigledno je da se članstvo u Pokretu nesvrstanih „kosi" i sa OESS-om, na čijoj listi od 56 članica samo dvije pripadaju i Nesvrstanima (Turkmenistan i Uzbekistan).
No stvari stoje sasvim drugačije s organizacijom zemalja Jugoistočne Azije ASEAN koja formira zajednički ekonomski prostor po uzoru na Evropsku uniju. Svih 10 članica te organizacije (među njima nisu ni Japan ni Kina) su istovremeno i nesvrstane zemlje.
Izvan umjerenih zona - zemlje članice Pokreta Nesvrstanih
U Africi je većina zemalja Afričke unije učlanjena i u Pokret nesvrstanih, što jasno pokazuje da se na mjestu nekadašnja dva bloka nalaze evroatlantske političke i bezbjednosne strukture, kao i najjače industrijske sile Rusija i Kina, Japan i Australija.
Grupa za samopomoć, ali jaka
No uprkos odlasku nekih članica i nestanka država čije nasljednice se nisu pretjerano trudile da se vrate u zagrljaj Nesvrstanih, broj zemalja članica Pokreta stalno se povećavao i sada broji 120 članica.
Zato se ne bi moglo reći da Pokret gubi na značaju. Uz vjernost starim principima suzbijanja siromaštva i suprotstavljanja neokolonijalizmu i imperijalizmu, on danas uglavnom okuplja države izvan struktura formiranih oko stalnih članica Savjeta bezbjednosti i najjačih ekonomskih sila.
Ne treba zaboraviti ni da je Indija nuklearna sila koja kao jedan od glavnih ciljeva svoje spoljne politike ima ulazak u stalni sastav Savjeta bezbjednosti
Zato mnogi ovaj pokret vide i kao savez južne (siromašnije) političke hemisfere postavljen nasuprot sjevernoj (bogatoj) hemisferi. To u praksi može izgledati i kao neka vrsta političke reprezentacije "ostatka svijeta", drugoligaša u stalnoj borbi za preživljavanje čiji se predstavnici okupljaju na samitima grupe za samo pomoć. Ali, postoje i drugi temelji za procjene značaja Pokreta.
U okviru grupe G20, koja još nema status međunarodne organizacije, već samo foruma za razmjenu informacija i iskustava, Indija, Indonezija, Saudijska Arabija i Južnoafrička Republika još uvijek se "drže" među nesvrstanima, što im (bar za sada) niko ne zamjera.
Posebna uloga Indije
Uloga te četiri zemlje ipak je zanimljiva, posebno činjenica da se one kao globalni igrači u svjetskim ekonomskim podjelama (još uvijek) ne žele odreći nesvrstanih kao sfere uticaja.
Posebno je zanimljiva uloga Indije. Spoljna politika te zemlje je četiri decenije bila obilježena angažovanjem u Pokretu nesvrstanih i posebno prijateljskim odnosima s bivšim Sovjetskim Savezom. Krajem 90-ih godina i početkom 21. vijeka, posebno poslije posjeta američkog predsjednika Bila Klintona 2000, Indija je razvila i prijateljske odnose sa SAD, uz koje je be zuslovno stala i poslije terorističkih napada na Njujork i Pentagon. Odnosi Indije i Kine, i pored teritorijalnih sporova oko djelova Kašmira i u Himalajskoj regiji, su sve bolji.
Jezgro "Svjetskog ostrva"
Ne treba zaboraviti ni da je Indija nuklearna sila koja kao jedan od glavnih ciljeva svoje spoljne politike ima ulazak u stalni sastav Savjeta bezbjednosti.
Ostanak u Pokretu nesvrstanih bi u tom slučaju značio stupanje na jednu od ključnih pozicija u svjetskoj politici, sasvim u skladu s geostrateškom teorijom britanskog geografa i političara Ha rolda Mekindera koji je još uoči Prvog svjetskog rata Evropu, Aziju i Afriku doživljavao kao ogroman kontinent nazvan "Svjetsko ostrvo".
Jezgro tog "Svjetskog ostrva" onje vidio u Sjevernoj i Srednjoj Aziji. Jer, tu živi sedam osmina svjetskog stanovništva; tu se nalaze najveće zalihe relevantnih sirovina. Budući vladari svijeta zato, po Mekinderu, više nisu mogle biti anglosaksonske pomorske sile, već sila koja je u stanju ovo jezgro da dovede pod svoju kontrolu.
Ako Indija želi takav status, njen ostanak u Pokretu nesvrstanih bio bi značajan za nju, a još značajniji za taj pokret.
Moćan dio UN-a
"Vanblokovske" dižave se trude da povećaju međusobnu ekonomsku saradnju i smanje zavisnost od velikih centara moći.
A tu su još moguće značajne stvari, poput zbližavanja Egipta i Irana poslije godina neprijateljstava, ili podrška velikog broja zemalja Teheranu u borbi protiv zapadnih sankcija. Iran je saopštio da tokom skupa Pokreta nesvrstanih planira da razmotri mirovni plan za okončanje građanskog rata u Siriji. Skupu, doduše, neće prisustvovati predstavnici sirijskih pobunjenika zbog bliskih veza Teherana sa režimom Bašara al Asada.
Bilbord u Teheranu povodom posljednjeg samita Nesvrstanih
No, i prisustvo generalnog sekretara UN Ban Ki Muna samitu pokazuje značaj Pokreta nesvrstanih za Ujedinjene nacije, baš kao što je to pokazalo i (uspješno) agitovanje bivšeg srbijanskog ministra spoljnih poslova Vuka Jeremića među nesvrstanima da glasaju za njega prilikom izbora novog predsjedavajućeg Generalne skupštine UN. Više od dvije trećine članica ovog skupa čine zemlje Pokreta nesvrstanih.
Galerija
Bonus video:
