Glasanje, koje počinje 8. juna u 10 sati ujutru po njujorškom vremenu, biće tajno, tako što će predstavnik svake od 193 zemlje članice UN-a, zaokružiti ime kandidata kojeg podržava, nakon čega će biti prebrojani glasovi.
Pobjednik će biti onaj kandidat koji osvoji prostu većinu glasova.
Predsjedavanje Generalnom skupštinom UN-a u ovom mandatu će trajati od septembra 2012. do septembra 2013.godine.
Posljednje informacije iz sjedišta UN-a na Ist riveru govore da predstavnik Srbije u samom finišu pred glasanje i dalje ima veće šanse od litvanskog kandidata, ali zbog tajnog glasanja i diplomatskog protokola rijetko ko od ambasadora zemalja članica UN-a želi javno da kaže za koga će glasati.
Odluka da se ovog puta glasa o dva kandidata koji dolaze iz iste grupacije zemalja jeste neuobičajena, pošto se obično u samoj grupi izabere kandidat, koga Generalna skupština potvrdi aklamacijom, ali ona ne predstavlja presedan.
Ista situacija dogodila i 1991. godine, između Saudijske Arabije i Jemena, kada je glasanjem zemalja članica UN pobijedio kandidat Saudijske Arabije.
U posljednjih pet godina Generalnom skupštinom UN-a su predsjedavali predstavnici Makedonije, Nikaragve, Libije, Švajcarske i Katara.
Oba kandidata posljednjih nedjelja aktivno su lobirala, a beogradski mediji, govoreći o njihovim izgledima za pobjedu, navode mišljenje dobro obaviještenih izvora, da je u finišu rastao pritisak nekih velikih zemalja, posebno Njemačke i SAD-a, koje podržavaju Čekulisa.
Jeremić je nedavno izjavio da je, poslije izbora u Srbiji, veoma teško predvidjeti kakvu će podršku Srbija imati za kandidaturu za predsjednika Generalne skupštine UN-a, ali da on i dalje vjeruje da je to moguće. "Izbor za novog predsjednika Generalne skupštine UN-a biće težak", rekao je Jeremić i podsjetio da je glasanje tajno i da je teško prognozirati rezultat.
Sagovornik iz vrha UN-a ocijenio je u nedavnoj izjavi za Tanjug da "Srbija i dalje ima veće šanse da pobijedi na glasanju".
On ističe da postoji više razloga zbog kojih se Srbija bolje kotira od Litvanije - a najvažniji su "previše funkcija" za koje se ta zemlja kandiduje u svjetskoj organizaciji i kontroverzne izjave litvanskog kandidata, zbog kojih je izgubio podršku Rusije.
"Litvanija je do nedavno predvodila Savjet za ekonomska i socijalna pitanja UN, koji predstavlja važno tijelo UN-a, sada želi mjesto predsjedavajućeg Generalne skupštine, a za januar sljedeće godine su najavili kandidaturu za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti. Po nepisanim pravilima UN-a, to je previše za jednu malu zemlju", rekao je taj izvor Tanjuga.
Otežavajuća okolnost za Litvaniju je i što je Čekulis poznat po kontroverznom stavu o izjednačavanju nacističke Njemačke i SSSR-a. On je prije godinu dana, prilikom obilježavanja 65 godina od završetka Drugog svjetskog rata, rekao u sjedištu UN-a da kraj rata njegovoj zemlji "nije donio slobodu" i da je Litvanija tada postala žrtva novog totalitarnog režima komunističkog SSSR-a.
Zbog tog stava, on sigurno neće dobiti glas Rusije, niti njoj bliskih država, koje poštuju žrtve koje su sovjetski vojnici podnijeli za oslobođenje Evrope od nacizma i fašizma.
Tanjugov izvor dodao je tada i da, prema glasovima koji se čuju među ambasadorima zemalja EU u UN, Srbija može da računa na najmanje osam sigurnih glasova, dok se dio zemalja Unije još nije opredijelio. Uz Litvanca iz EU su za sada otvoreno Njemačka i Austrija, dok su za Jeremića Kipar i Italija. Što se tiče regiona, Jeremića podržava Crna Gora, dok su Hrvatska i Albanija stale na stranu Litvanije.
Smetnju za kandidaturu Litvanije predstavljaće i arapske zemlje koje - prema saznanjima Tanjuga - ne žele da podrže kandidata Litvanije, jer ta zemlja nije glasala za članstvo Palestine u UNESKO-u.
Srbija bi mogla da računa i na veliki dio glasova afričkih i azijskih zemalja, koje su prošle godine učestvovale na obilježavanju 50 godina od prvog Samita nesvrstanih u Beogradu. Uoči glasanja u Njujorku, Jeremić je zatražio podršku u Singapuru, na Novom Zelandu, a potom u Čileu, Argentini, Peruu i Boliviji.
Profili Jeremića I Čekulisa
Ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić kandidat je Srbije za mjesto predsjedavajućeg Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Jeremić (37) je stupio na dužnost ministra spoljnjih poslova 15. maja 2007. godine. Kao šef diplomatije, Jeremić je predsjedavao Komitetom ministara Savjeta Evrope od maja do novembra 2007. godine.
Jeremić je rođen 1975. u Beogradu i poslije pohađanja Prve beogradske gimnazije, srednju školu je završio u Londonu.
Diplomirao je teorijsku fiziku na Univerzitetu Kembridž u Velikoj Britaniji. Bio je angažovan kao finansijski analitičar u Dojče banci, a potom u banci Drezdner Klajnvort Benson u Londonu, dok je istovremeno pripremao doktorsku disertaciju iz oblasti kvantativnih metoda u finansijama na Imperijal koledžu u Londonu.
U doba režima Slobodana Miloševića, Jeremić je, tokom studentskih dana i početaka radne karijere u Engleskoj, bio jedan od osnivača Organizacije srpskih studenata u inostranstvu, gdje je rukovodio informativnom kampanjom i uspostavljao kontakte za demokratsku opoziciju.
Poslije magistarskih studija iz oblasti državne administracije na Univerzitetu Harvard u SAD-u, gdje je proglašen za jednog od najboljih studenata generacije 2001-2003. godine, i demokratskih promjena u Srbiji oktobra 2000. godine, postavljen je za savjetnika ministra telekomunikacija SRJ, a od juna 2003. godine za savjetnika za evroatlantska pitanja ministra odbrane Srbije i Crne Gore.
U februaru 2004. godine izabran je za predsjednika Odbora za međunarodne odnose Demokratske stranke, a u februaru 2006. i za člana Glavnog odbora. Od jula 2004. do maja 2007. godine je savjetnik za međunarodne odnose i šef spoljnopolitičkog tima tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića.
Jeremić je dobio plaketu "Najevropljanin" za 2008. godinu u oblasti politike. Rođen je 1975. godine u Beogradu, oženjen, govori engleski i njemački jezik. Srbija je u januaru ove godine kandidovala Jeremića za mjesto predsjedavajućeg 67. Generalne skupštine UN.
Litvanski ambasador u UN Dalius Čekulis protivkandidat je šefu srpske diplomatije Vuku Jeremiću za mjesto predsjedavajućeg Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Čekulis (53), profesionalni diplomata s više od 20 godina iskustva, stalni je predstavnik Litvanije u UN-u od marta 2006. godine. Bio je i potpredsjednik, a potom i predsjednik Ekonomskog i socijalnog savjeta UN.
Diplomirao je na univerzitetu u Moskvi 1982. godine, a 1990. godine postao je portparol litvanskog Ministarstva spoljnjih poslova. Bio je ambasador Litvanije u Danskoj, Belgiji i Portugaliji. Čekulis je, takođe, bio predstavnik Litvanije u Zapadnoevropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savjetu za saradnju pri NATO, kao i šef Komiteta visokih zvaničnika baltičkih država. Za pomoćnika ministra spoljnih poslova imenovan je 2004. godine i bio je zadužen za bezbjednosnu politiku.
Rođen je 29. marta 1959. u Viljnusu. Govori engleski, španski, francuski, ruski i portugalski jezik. Oženjen je i ima kćerku. Litvanija je 2004. godine obavijestila Grupu istočnoevropskih drržava o namjeri da se kandiduje za mjesto predsjedavajućeg 67. Generalne skupštine UN, a u junu 2011. godine je obavijestila članice UN-a da je Čekulis njen kandidat za taj položaj.
Litvanija je postala članica UN 17. septembra 1991. godine, zajedno sa Estonijom i Letonijom. Ta baltička republika se, takođe, kandidovala za mjesto nestalne članice Savjeta bezbjednosti 2014-2015. godine, a u drugoj polovini 2013. godine predsjedavaće Evropskom unijom.
Galerija
Bonus video:
