Veliki uticaj crkve na spoljnu politiku Kremlja

Zahtjevi Moskovske patrijaršije sprečavaju kompromis Rusije i Zapada oko Sirije
8 komentar(a)
Ažurirano: 02.06.2012. 20:25h

Nema dileme da je ruska vlada čvrsta u svom stavu protiv strane intervencije u Siriji, njenom dugotrajnom partneru i posljednjem čvrstvom uporištu na Bliskom istoku.

Manje poznat je stav koji je zauzela Ruska pravoslavna crkva (RPC), koja se boji da će talas islamskog fundamentalizima koji je pokrenulo "arapsko proljeće" zbrisati hrišćanske manjine, od kojih su mnoge pravoslavne, piše "Njujork tajms".

U svojim upozorenjima, patrijarh Kiril se prisjeća bolješevičkog progona koji je i dalje svjež u ruskom pamćenju i kaže da "ostaci oskrnavljenih crkava i dalje postoje u našoj zemlji".

Zapadni analitičari se slažu da su hrišćani u Siriji izloženi opasnosti, ali poručuju da bi crkvi bilo pametnije da se distancira od Asadove vlade

"Ako se za plediranje crkve ne može reći da vodi rusku politiku, ono je svakako jedan od faktora zbog kojih izmiče kompromis za Zapadom, posebno u vrijeme domaće političke neizvjesnosti za Kremlj", navodi se u članku.

"Neko je jednom rekao da je Džordž Soroš jedini Amerikanac koji ima sopstvenu spoljnu politiku", rekao je Andrej Zolotov, urednik časopisa "Ruski profil".

"Onda je Moskovska patrijaršija jedina ruska institucija koja ima svoju spoljnu politiku".

Sveštenici na Crvenom trgu u Moskvi

List podsjeća da je Vladimir Putin prije tri i po mjeseca, u težnji da osvoji ubjedljivu pobjedu na predsjedničkim izborima, zatražio podršku ruskih vjerskih lidera, obećavajući desetine miliona dolara za obnovu vjerskih objekata i finansiranje bogoslovija.

Međutim, mitropolit volokolamski Ilarion, šef Odjeljenja spoljnih crkvenih veza, nije tražio novac. Pitanje "hrišćanofobije" je dospjelo u vrh crkvene agende prije godinu, saopštenjem u kojem se upozorava da "oni ubijaju našu braću i sestre, tjeraju ih iz njihovih domova, odvajaju od najbližih i lišavaju prava na izražavanje vjerskih ubjeđenja".

Mitropolit je tražio od Putina da mu obeća da će zašititi hrišćanske manjine na Bliskom istoku.

Kiril se sastao sa Asadom, pohvalivši odnos Sirije prema hrišćanima i ne pomenuvši rastući broj žrtava

"Njujork tajms" piše da ovaj zahtjev duboko zadire u geopolitiku s obzirom na to da su hrišćanske manjine u savezu sa nekoliko vlada koje su se suočile sa narodnim pobunama.

Navodi se da je priča o "hrišćanofobiji" jednaka osudi zapadne intervencije, posebno u Egiptu i u Iraku, koji je izgubio dvije trećine od svojih 1,5 miliona hrišćana nakon pada Sadama Huseina.

Zapadni analitičari se slažu da su hrišćani u Siriji izloženi opasnosti, ali poručuju da bi crkvi bilo pametnije da se distancira od Asadove vlade i pripremi za političku tranziciju.

"Ako hrišćanska populacija i oni koji je podržavaju žele dugoročnu budućnost u regionu, moraće prihvatiti da pridruživanje ovoj mašineriji za brutalna ubistva nema dugoročnu budućnost", izjavio je za "Njujork tajms" Endrju Tabler, ekspert za Siriju na vašingtonskom Institutu za bliskostočnu politiku.

Kirilova posjeta Damasku prelomni trenutak

Uprkos redovnim sastancima RPC i ruskog ministarstva spoljnih poslova o agendi izvan ruskih granica, te nastojanju crkve da podrži Kremlj, bilo je i momenata kada su im se stavovi mimoilazili, ističe se u članku.

Kao primjer se navodi napeta atmosfera koja je pratila posjetu patrijarha Kirila Damasku krajem prošle godine, koja je nekoliko puta odlagana i planirana u velikoj tajnosti.

Na sastanku sa Asadom, patrijarh nije pominjao sve veći broj žrtava

Tada je, prema procjeni Ujedinjenih nacija, bilo ubijeno 3.500 ljudi dok je vlada pokušavala da uguši pobunu a Arapska liga je bila suspendovala Siriju u pokušaju da pojača diplomatski pritisak.

Mitropolit Ilarion je rekao da su „neki analitičari pokušali da nagovore patrijarha da ne ide jer je u Siriji nered, a Asadov režim je u međunarodnoj izolaciji i pod velikim pritiskom”.

"Međutim, patrijarh nikad ne uzmiče pred teškoćama a izražavanje solidarnosti sa patrijarhom antiohijskim Ignjatijem, kojeg poznaje duže od 40 godina, bila je važna upravo sada", rekao je mitropolit u intervjuu postavljenom na veb sajt RPC.

Takođe je navedeno da je "tumačenje patrijarhove posjete Siriji kao podrške Asadovom režimu potpuno neosnovano".

Međutim, na fotografijama patrijarha u šetnji sa njegovim sirijskim kolegom, ljudi koji su se gomilali oko njih nosili su Asadov portret. Kiril se sastao sa Asadom, pohvalivši odnos Sirije prema hrišćanima i ne pomenuvši rastući broj žrtava.

Maksim Ševčenko, novinar i stručnjak za vjerska pitanja, smatra da je patrijarhova posjeta bila prekretnica.

"Ona je osnažila ruski stav prema Siriji", izjavio je Ševčenko za "Njujork tajms". "On je veoma uticajna figura".

Galerija

Bonus video: