Elen Džonson Sirlif

Predsjednica-nobelovka stala u odbranu zakona protiv homoseksualaca

Na pitanje da li dobra vlada i ljudska prava idu ruku pod ruku, Toni Bler je odgovorio: „Neću vam odgovoriti na to pitanje“
116 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 19.03.2012. 21:30h

Dobitnica Nobelove nagrade za mir i predsjednica Liberije, Elen Džonson Sirlif, stala je u odbranu zakona kojim se kriminalizuje homoseksualnost i naglasila: „Sebi se dopadamo ovakvi kakvi smo“.

U zajedničkom intervjuu sa bivšim britanskim premijerom Tonijem Blerom, na čijem licu je bila vidljiva nelagoda zbog pomenutog komentara, Sirlifova je kazala za „Guardian“: „Imamo određene tradicionalne vrijednosti u našem društvu koje bismo željeli da sačuvamo“.

„Dobrovoljna sodomija“ je u Liberiji klasifikovana kao prekršaj za koji je zaprijećena maksimala kazna zatvora do godine, ali su predložena dva nova nacrta zbog kojih bi mogle biti izricane i oštrije kazne.

Bler, koji se nalazi u posjeti Liberiji kao osnivač inicijative AGI (Africa Governance Initiative), humanitarne organizacije čiji je cilj da se ojača rad afričkih vlada, odbio je da prokomentariše njenu izjavu.

Na pitanje da li dobra vlada i ljudska prava idu ruku pod ruku, Bler je odgovorio: „Neću vam odgovoriti na to pitanje“.

Britanski list podsjeća da je Bler, koji je 10 godina obavljao funkciju premijera, aktivista za pravnu ravnopravnost homoseksualaca, i da je progurao zakone o građanskoj uniji i ukinuo zabranu da deklarisani homoseksualci služe u oružanim snagama.

Bler, preobraćeni katolik, apeovao je ranije na papu da promijeni stavove i ponudi jednaka prava homoseksualcima. Međutim, prava homoseksualaca, kako je rekao, nije želio da promoviše kao savjetnik afričkih lidera.

„Dobrovoljna sodomija“ je u Liberiji klasifikovana kao prekršaj za koji je zaprijećena maksimala kazna zatvora do godine, ali su predložena dva nova nacrta zbog kojih bi mogle biti izricane i oštrije kazne

On je odbio i prijedlog novinara da uputi savjet kako da se sprovedu reforme za prava homoseksalaca. Nakratko se nasmijao kada ga je prekinula Sirlifova kako bi naglasila da je Bleru i njegovom osoblju dozvoljeno da rade samo ono što im ona kaže da smiju. „AGI Liberija ima specifičan opis posla... to je sve što tražimo od njih“, rekla je.

U toj zemlji nisu skoro zabilježena nova hapšenja homoseksualaca. Međutim, anti-gej aktivisti su promovisali dva nacrta u kojima traže oštrije kazne. Prema prvom nacrtu, maksimalna zaprijećena kazna zatvora iznosila bi pet godina.

Mnogo zanimljiviji je drugi nacrt – koji je pripremila bivša supruga bivšeg predsjednika Čarlsa Tejlora – po kome se gej brakovi smatraju krivičnim djelom za koji bi bila mogla biti izrečena kazna i do 10 godina zatvora.

Džuvl Hauard Tejlor kazala je za „Guardian“: „Homoseksualnost je krivično djelo. Nije svojstvena Africi. To je problem u našem društvu. Smatramo devijantno sekusalno ponašanje kriminalnim ponašanjem“.

Rasprava o LGBT pravima buknula je u Liberiji nakon što je američka državna sekretarka Hilari Klinton u decembru saopštila da će sredstva iz budžeta SAD za pomoć stranim državama biti iskorištena i za promovisanje zaštite prava homoseksualaca.

Saopštenje Klintonove usmjerilo je do tada nezabilježenu pažnju na homoseksualce u zemlji, koji su do nedavno živjeli skrivajući svoju seksualnu nastrojenost, ali ne i u strahu za svoje živote.

Izjava Klintonove o pomoći iz budžeta SAD za LGBT usmjerila je do tada nezabilježenu pažnju na homoseksualce u zemlji, koji su do nedavno živjeli skrivajući svoju seksualnu nastrojenost, ali ne i u strahu za svoje živote

Od njene izjave, liberijanski listovi su objavili veliki broj članaka i uredničkih strana u kojima se homoseksualnost opisuje kao „beščasna“, „izopačena“ i „odvratna“.

„U proteklih šest mjeseci zabilježen je zabrinjavajući porast anti-gej retorike, netolerantnosti i napada na pojedince koji se bore za prava Liberijaca u istopolnim vezama“, kazala je Korin Dufka, predstavnica Hjumans rajts voča za zapadnu Afriku.

Samo prethodnog mjeseca prijavljeno je najmanje šest homofobičnih napada u prijestonici, Monroviji.

Jedan 21-godišnji homoseksualac, koji je nedavno napustio Monroviju i prešao u unutrašnjost nakon što su nekim od njegovih prijatelja upućene prijetnje, rekao je da sada živi u strahu od nasilja bandi.

„Ako sa bratom šetate ulicom, oni bi mogli da skoče i da vas pretuku, ubiju, a kada budu kazali: 'Postoji razlog zašto smo ih ubili, bili su pederi' neće odgovarati“, kazao je.

Homoseksualnost je zabranjena zakonom u 37 afričkih zemalja.

Sirlifovoj je prošle godine dodijeljena Nobelova nagrada za mir zbog njene borbi za prava žena. Sirlif je 2006. postala prva žena na čelu neke afričke države, a prošle godine je dobila novi mandat.

„Počinila bi političko samoubistvo ako pokuša da dekriminalizuje zakon (protiv homoseksualaca)“, kazao je Tajvan S. Ganglo, bivši javni tužilac.

Bez većine u parlamentu, Sirlifovoj je očajničkipotrebna podrška drugih poslanika radi rješavanja problema poput korupcije, eksploatisanja prirodnih resursa i visoke stope nezaposlenosti među mladima.

Galerija