IZBORI U IRANU

Ahmedinedžad izgubio većinsku podršku u parlamentu

Konzervativci lojalni vrhovnom vođi ajatolahu Ali Hamneiju osvojili su većinu glasova u parlamentu, što će oslabiti pozicije predsjednika Mahmuda Ahmedinežada, ali neće dovesti do zaokreta u spoljnoj politici zemlje
0 komentar(a)
Iran izbori, Foto: Rojters
Iran izbori, Foto: Rojters
Ažurirano: 05.03.2012. 18:04h

Prema preliminarnim i još nepotpunim podacima, koji mogu pretrpjeti manje izmjene, konzervativci su osvojili 75 odsto mjesta u Medžlisu.

Pobijedili su u Teheranu, Komu, Tebrizu, Mašhadu i drugim provincijskim centrima, čak i u nekim mjestima gdje je na izborima 2009. trijumfovao Ahmedinežad.

Do podjele između konzervativca i nacionalista došlo je prošle godine, kada je predsjednik Ahmedinežad pokušao da dovede u pitanje neprikosnovenu vlast vrhovnog vođe ajatolaha Ali Hamneija u spoljnoj politici zemlje i u obavještajnoj službi.

U klerikalnim strukturama Ahmedinežadov populistički nacionalizam doživljavaju kao prijetnju islamističkoj republici, čije temlje je 1979. godine postavio ajatolah Homeini.

Izlaznost na izborima je bila veoma visoka, 64 odsto, iako su lideri reformističkih grupa pozvali svoje pristalice da bojkotuju glasanje.

To se u Teheranu, bez obzira na unutrašnje podjele, doživljava kao veliki uspjeh, u stvari kao odgovor zapadu koji napada Iran zbog spornog nuklearnog progma i koji je zbog toga pooštrio ekonomske sankcije Teheranu.

"Visoka izlaznost građana je šamar neprijateljima Irana", izjavio je ministar unutrašnjih poslova Mohmad Nadžar i pri tome posebno pominuo Amerikance i cioniste (Izraelce).

Konačni rezultati parlamentarnih izbora se očekuju danas ili sjutra, ali već je sigurno da je Ahmedinežad izgubio većinsku podršku u parlamentu koji ima 290 poslanika.

Njegova popularnost je opala i zbog ekonomske krize koju su produbile nove sankcije zapadnih zemalja, koji optužuje Teheran da radi na proizvodnji atomske bombe. U Iranu to uporno demantuju.

U trenutku kada se Iran izložen oštrom zapadnom pritisku zbog proizvodnje nuklearnog oružaja, dvije elite - Hamnijevi konzervativci i Ahmidinežadovi nacionalisti - neće zaoštravati međusobne odnose, ocjenjuju analitičari.

Predsjednik će okončati svoj drugi i posljednji mandat 2013. godine, ali sigurno sa oslabljenim pozicijama. Ne očekuje se ni promjena u spoljnjoj politici zemlje, pošto je u toj oblasti vjerski lider ajatolah Hamnei i dosad uvijek imao posljednju riječ.

"Izgleda da politička era Ahmedinežada polako ide ka kraju u istoriju Irana", smatra David Hermidas Bavand, politički analtičar u Iranu.

Drugi, međutim, upozoravaju da ne treba žuriti sa zaključcima.

"Izbori su potvrdili da se produbila pukotina između vodećih elita. To ipak ne znači da je Ahmedinežadov blok rasturen.Treba sačekati početak juna kada treba da se konstituiše novi parlament", ocjenjuje analitičar Hamid Farahvašin, prenose agencije.

Preporučujemo za Vas