PROTIV NARKO KARTELA

Novi lider Gvatemale želi američku vojnu pomoć

Peres želi od SAD vojnu opremu za borbu protiv meksičkih trgovaca drogom koji su preuzeli djelove Gvatemale na granici sa Meksikom.
0 komentar(a)
Ažurirano: 25.02.2019. 05:34h

Bivši general Oto Peres Molina, koji je prije nekoliko dana preuzeo funkciju predsjednika Gvatemale, rekao je da će njegov glavni prioritet biti da okonča dugotrajnu američku zabranu izvoza oružja u tu centralnoameričku zemlju.

SAD su uvele tu zabranu 1978. kako bi spriječile eventualne zloupotrebe tokom 36-godišnjeg građanskog rata u Gvatemali, koji je u tom trenutku bio u jeku.

Peres, koji je bio visoki vojni komandant tokom rata, dugo je tvrdio da tokom njegovog mandata nisu počinjeni masakri, povrede ljudskih prava ili genocid. U građanskom ratu u Gvatemali ubijeno je 200.000 civila, uglavnom Indijanaca iz plemena Maja.

Peres je, međutim, osvojio predsjedničke izbore, najviše zbog obećanja da će se "gvozdenom pesnicom" obračunati s narastajućim kriminalom u zemlji, u šta spada i jedna od najvećih stopa ubistava u Zapadnoj hemisferi.

U zemlji sa nešto više od 13 miliona ljudi, dešava se 45 ubistava na 100.000 stanovnika. To je skoro tri puta više nego u susjednom Meksiku, koji posljednjih godina potresa žestoko nasilje narko bandi.

Agencija AP ocjenjuje da će Peresu biti potrebna pomoć SAD u borbi protiv meksičkih narko bandi koje su preplavile Gvatemalu.

SAD su, međutim, da bi ukinule zabranu na vojnu pomoć Gvatemali tražile da ta zemlja reformiše labav pravosudni sistem, koji nije uspio da privede pravdi odgovorne za mnoge zločine.

Američka komisija za utvrđivanje istine navela je da su vladine snage i s njima povezane paravojne grupe počinile većinu zločina tokom građanskog rata.

SAD, takođe, zahtijevaju da vlada Gvatemale podrži međunarodni antikorupcioni tim UN, čije dosadašnje pokušaje je kritikovala gvatemalska politička elita.

Lider prelazne vlade Eduardo Stajn, bivši potpredsjednik Gvatemale, rekao je da Peres ima iste ciljeve kao i Vašington, ali je ipak ocijenio da će on činiti ono što je dobro za Gvatemalu, a ne za SAD.

Peres (61), član desničarske Patriotske partije, izgubio je svoje prve predsjedničke izbore 2007. od Alvara Koloma, kojeg je sada naslijedio.

Vojnu karijeru je počeo kao stručnjak za obavještajna pitanja, što je jedan od najuticajnijih sektora vojske u Gvatemali.

Nikada nije bio umiješan u masakre ili druge zločine pripisivane vojsci tokom rata s marksističkim pobunjenicima od 1960-1996. On je, takođe, bio predstavnik vojske u timu koji je pregovarao o miru.

Američki Kongres je, otkako su SAD ukinule vojnu pomoć Gvatemali, godinama odobravao samo ograničena sredstva za obuku vojnog gvatemalskog tima za odgovor na prirodne katastrofe.

Peres, međutim, sada želi od SAD vojnu opremu za borbu protiv meksičkih trgovaca drogom koji su preuzeli djelove Gvatemale na granici sa Meksikom.

Vašington je do sada izražavao oprez po pitanju promjena u Gvatemali. Predsjednik SAD Barak Obama čekao je dvije nedjelje da čestita Peresu pobjedu na novembarskim izborima.

Agencija AP ocjenjuje da mnogi u SAD čekaju da vide Peresov pristup, pa da onda razmotre davanje vojne pomoći Gvatemali.