Okupirajmo Vol Strit: Bunt onih koji su igrali po pravilima

Umjetnica Ejndž priča za BBC: "Volim kad se društveno donose odluke, kad nešto se kreće odozgo ka gore"
59 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 04.10.2011. 16:38h

Skromna djeca iz radničke klase koja su učila, otišla na koledž, završili studije, sada bivaju ne samo kažnjeni zbog toga, već i poniženi i suočeni sa životom punim slijepih ulica.

Oni koji protestuju ovih dana u finansijskom centru Njujorka su upravo oni koji su "igrali po pravilima".

Da li je onda iznenađujuće što žele da se podignu protiv finansijskih magnata koji su im ukrali budućnost, komentariše britanski "Guardian", u jednom od osvrta na proteste koji su kulminirali u nedjelju, kada je na Bruklinskom mostu uhapšeno 700 demonstranata.

Ugledni britanski list piše da su oni koji pokušavaju da sruše sistem, oni koji bi vizijom trebalo da poboljšaju društvo.

Čak je i "Ekonomist" imao glavnu stranu na kojoj je pisalo "Kapitalizam: Je li to dobra ideja?"

"Guardian" piše da je sve što je pričano prethodnih 10 godina bila laž: tržišta nisu bila u stanju funkcionišu bez nadzora, tvoritelji finansijskih instrumenata nisu bili nepogriješivi genijalci, a i dugovi su ipak morali da se otplate.

A novac je ipak samo politički instrument, milijarde dolara bi samo nestajale i opet se pojavljivale, ukoliko bi to banke i vlade zahtjevale.

Čak je i "Ekonomist" imao glavnu stranu na kojoj je pisalo "Kapitalizam: Je li to bila dobra ideja?".

Revolucija generacije

Jedan od demonstranata rekao je novinarima da su protesti inspirisani Arapskim proljećem.

Najveće pitanje protesta jeste da li će se ova ad hoc grupa demonstranata transformisati u političi pokret

Neki protestuju zbog egzekucije Troja Dejvisa, drugi smatraju da je ovo revolucija njihove generacije, a ima i onih koji traže ukidanje federalnih rezervi.

Demonstranti nemaju jedinstvene motive, ali se uklapaju u generalno nezadovoljstvo koje postoji zbog nejednakosti u Americi koja je sve veća nakon prve recesije i straha od ulaska u novu svjetsku ekonomsku krizu.

Oni ne uvažavaju sistem koji nagrađuje samo 1% procenat društva, i zato kažu "Mi smo onih 99 odsto".

24-godišnja umjetnica Ejndž priča za BBC: "Volim kad se društveno donose odluke, kad nešto se kreće odozgo ka gore".

Malo je toga Obama uradio, naročito kad se uzme u obzir koliko su pompezno najavljivane promjene

Sindikati su počeli da se oglašavaju i daju podršku protestima, što nisu uradili na početku. To ukazuje da i oni vide određeni potencijal i snagu u protestima.

Jedan od demonstranata kaže da je njegova najveća briga to kako lobisti utiču na državne strukture, što dovodi do značajnog rasta korupcije.

"Šta želite? Promjenu!" uzvikuju demonstranti naglašavajući da misle na promjene u ekonomskoj i političkoj kulturi.

"Promjena koju svi trebamo" je upravo bila poruka sadašnjeg predsjednika SAD Baraka Obame, u svojoj predizbornoj kampanji kojom je zaludio i Ameriku i svijet.

Međutim, malo je toga Obama uradio, naročito kad se uzme u obzir koliko su pompezno najavljivane promjene u američkoj spoljnoj i unutrašnjoj politici, a neki su išli toliko daleko da ga na osnovu obećanja nazovu marksistom.

Galerija

Bonus video: