Ubistvo bin Ladena: Amerikanci sa Marsa, Evropljani sa Venere

Evropljani su uporedili sliku Amerikanaca dok „igraju na ulici zbog nečije smrti“ sa scenama likovanja na Bliskom istoku nakon 11. septembra
0 komentar(a)
Osama bin Laden, Foto: Reuters
Osama bin Laden, Foto: Reuters
Ažurirano: 08.05.2011. 19:51h

Kada su ljudi Osame Bin Ladena prije 10 godina avionima uletjeli u njujorški Svjetski trgovinski centar, Sjedinjene Države su iz Evrope dobile izlive solidarnosti, što je jedan francuski dnevni list ispratio naslovom „Sada smo svi Amerikanci“.

To nije potrajalo. Decenija ratova koja je uslijedila dovela je do zatezanja odnosa starih saveznika - malo će ljudi u Parizu zaboraviti ruganje SAD na račun „majmuna koji jedu sir i predaju se u ratu“. A sada ubistvo nenaoružanog Bin Ladena od strane američkih snaga donosi novi talas suprotstavljenih emotivnih odgovora preko Atlantika.

Ushićeni Amerikanci su se slili na Tajms skver i uzvikivali „SAD, SAD, SAD“, te masovno preko interneta kupovali majice na kojima je pisalo „Imamo ga“ i „Hej Osama, reci Hitleru da smo ga pozdravili“.

Evropljani, takođe Osamine mete, bili su suzdržaniji u ispoljavanju zadovoljstva, mada naslovi tabloida nisu bili manje trijumfalni. I, što je najbitnije, nije mali broj onih koji su doveli u pitanje zakonitost i moralnost ubistva i rizik od osvetničkih napada.

Takav stav je šokirao veliki broj Amerikanaca.

Kada je Britanac Toni Metkalf, britanski glavni urednik lista „Metro“ u Sjedinjenim Državama, objavio Rojtersovu priču o zabrinutosti Evropljana, što je jedan bivši njemački kancelar okarakterisao kao kršenje međunarodnog prava, „znali smo da će to izazvati reakciju“.

„S obzirom na proslave širom SAD u nedjelju veče, primjedbe iz Francuske, Njemačke, Španije i djelova Velike Britanije nisu iznenadile, i potpuno su se uklopile u stav koji mnogi Amerikanci imaju prema Evropljanima kao o grupi majmuna koji jedu sir i predaju se u ratu“, napisao je Metkalf u srijedu na svom blogu.

Pogled na komentare u „Metrou“ pokazuje gotovo potpunu saglasnost povodom evropskih kritika: „Arogantni, nadmeni, nepromišljeni i nezahvalni ljudi“, napisala je Lisac u jednoj od manje zajedljivih poruka.

„Demokratske zemlje ne pogubljuju ljude, a da prethodno ne prođu sudski postupak“, napisao je.

„Demokratske zemlje ne pogubljuju ljude, a da prethodno ne prođu sudski postupak“, napisao je.

„Ukoliko je taj proces izbjegnut, onda niste ništa bolji od terorista“.

„Je li to oštro? Da li bi trebalo mene, Evropljanina, uz podrugivanje vratiti preko Atlantika? Vi vjerovatno tako mislite. Ali, osporavam tu vašu logiku“.

Preko okeana, Amerikanci koji žive u Evropi su takođe svjesni jaza u stavovima.

Bernard Vorner, preduzimač u oblasti društvenih medija i slobodni novinar koji radi u Rimu, rekao je da su njegovi prijatelji iz Evrope uporedili sliku Amerikanaca dok „igraju na ulici zbog nečije smrti“ sa scenama likovanja na Bliskom istoku nakon 11. septembra, što su SAD tada osudile kao divljaštvo.

„Imam porodicu i prijatelje kod kuće koji su euforični, a imam porodicu i prijatelje u Evropi koji ne razumiju tu euforiju“, kazao je Vorner. „Vlada osjećaj da su zaprepašćeni“.

U Evropi postoji i nemali broj komentara koje bi američki mediji objavili kao svoje. Prisjećajući se Njujorka i bombaškog napada u Londonu 2005. godine, najtiražniji britanski „San“ je objavio: „Bin Laden nenaoružan – kao i njegove žrtve 11. septembra i sedmog jula“

U Evropi postoji i nemali broj komentara koje bi američki mediji objavili kao svoje. Prisjećajući se Njujorka i bombaškog napada u Londonu 2005. godine, najtiražniji britanski „San“ je objavio: „Bin Laden nenaoružan – kao i njegove žrtve 11. septembra i sedmog jula“. Komentator Jorg Kuos se u najprodavanijem njemačkom listu „Bild“ obrušio na kritičare kancelarke Angele Merkel, koja je pozdravila ubistvo Bin Ladena: „Koje su šanse Osamine ubice dale ljudima u Svjetskom trgovinskom centru, koji su spaljeni, rasparčani i koji su skakali u panici sa 100. sprata“?

A u njemačkom ekonomskom dnevniku „Handelsblat“, urednik Gabor Steingart je napisao: „Bi li trebalo da uživamo u ubistvu jednog ljudskog bića? Kratak odgovor glasi: Ne. Donekle duži odgovor: U ovom slučaju, da, jer je nasilna smrt Osame bin Ladena povezana sa nadom. Jedna smrt vjerovatno pomaže da se spriječe mnoge“.

„Američki uspjeh je oduševio i posramio nas Evropljane. Kontinent koji je jednak Sjedinjenim Državama po populaciji i ekonomskoj moći nije imao volje da odbrani sebe, svoje vrijednosti i svoj prosperitet. Većina Evropljana, pošto Nijemci nisu usamljeni, odbija da prihvati suštinu ove, sada već 10-ogodišnje borbe protiv međunarodnog terorizma - ovaj rat nije ista vrsta rata koju poznajemo iz naših udžbenika iz istorije“.

Pitanja u Evropi u sukobu su sa konsenzusom koji vlada u Sjedinjenim Državama. Neki to posmatraju kao posljedicu različitih shvatanja šta bi Bin Ladenova smrt mogla donijeti u budućnosti.

Pitanja u Evropi u sukobu su sa konsenzusom koji vlada u Sjedinjenim Državama. Neki to posmatraju kao posljedicu različitih shvatanja šta bi Bin Ladenova smrt mogla donijeti u budućnosti

Dopisnik za evropska pitanja britanskog nedjeljnika „Ekonomist“ se, u svom blogu, prisjetio čuvene fraze iz jednog istraživačkog rada iz 2002, u kome je istaknuto evropsko oklijevanje da se nakon napada na Sjedinjene Države pridruži vojnim intervencijama SAD – „Amerikaci su sa Marsa, a Evropljani sa Venere“.

Kolumnista je uočio različite reakcije među novinarima na vijest o smrti Bin Ladena: „U Briselu... su reporteri iznova tražili od portparolke (Evropske) Komisije... da okarakteriše napad ili kao nezakonito ubistvo ili kao otvoreno suprotstavljanje evropskom protivljenju smrtnoj kazni“.

„Nasuprot tome, u Vašingtonu su mnogi željeli da ih... savjetnik za borbu protiv terorizma u Bijeloj kući uputi u što više detalja o napadu u Abotabadu... Jasno je da Amerikanci i Evropljani – ili bar njihovi novinari – i dalje naseljavaju različite planete“.

U Rimu je novinar Bernard Vorner rekao da shvata značaj koji su njegove američke kolege nakon godina frustracija dale „vraćanju skalpa“ Bin Ladena. „Ova stvar za Amerikance znači da osjećaju da su završili posao“, rekao je.

S druge strane, „Evropljani jasno shvataju da su stvari mnogo složenije od toga“.

Profesor međunarodne politike na Američkom univerzitetu u Parizu Hal Gardner rekao je da ključna razlika ne leži u antipatiji prema Bin Ladenu – ona je zajednička – već u tome koliko budućnost izgleda drugačija sa Tajms skvera ili Šanzelizea.

„Često se zaboravlja... da su Francuzi bili prvi koji su podržali Sjedinjene Države u Savjetu bezbjednosti UN oko učešća u vojnoj akciji u Avganistanu nakon napada 11. septembra 2001, koje je naredio Bin Laden“, kazao je Gardner. „Francuski list 'Mond' je proglasio 'Sada smo svi Amerikaci'“.

„Gotovo 10 godina kasnije Francuzi su, isto kao i Amerikaci, ponovo doživjeli olakšanje, ako ne i ushićenje što je Bin Laden končno ubijen. Razlika, ipak, leži u opštem pesimizmu koji preovladava Francuskom. Francuzi ne vjeruju da će smrt Bin Ladena dovesti do kraja svjetskog rata protiv terorizma“.

„Oni strahuju od novih zavjera i napada, poput onog koji je prošle sedmice doveo do smrti francuskih državljana u Marakešu, i od realne mogućnosti da Bin Ladenovi sljedbenici sada planiraju neki veliki napad“.

Bonus video: