Radovi na uzgradnji najvećeg kineskog nosača aviona su uveliko u toku, pokazuju satelitski snimci koje je nabavila i analizirala jedna američka organizacija.
Snimci od aprila, koje je Rojtersu dostavio Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu, otkrivaju intenzivnu aktivnost tokom posljednjih šest mjeseci na velikom plovilu u brodogradilištu Đijangan kod Šangaja.
Kina nije formalno potvrdila da gradi treći nosač, iako se to u posljednje vrijeme nagovještava u državnim medijima, a vremenski raspored i obim programa ostaju državna tajna, navodi Rojters. Pentagon je prošle nedjelje saopštio da su radovi počeli, ali se snimci do sada nisu pojavljivali.
I azijske i zapadne vojske, kao i bezbjednosni analitičari u regionu, traže informacije o nosaču, za koji se očekuje da će biti prva kineska velika, moderna platforma, koja može da izvodi kompletne operacije udarnih grupa.
Izgradnja velikog nosača, dizajniranog kod kuće, smatra se glavnim dijelom opsežne kineske vojne modernizacije, navodi Rojters i dodaje da su ti napori izazov za američku stratešku superiornost u istočnoj Aziji.
Plovilo, koje je Kina nazvala Tip 002, donekle je manje od američkih nosača od 100.000 tona, ali veće od francuskog „Šarl de Gola” od 42.500 tona, kažu analitičari.
Analitičar CSIS-a Metju Funajole rekao je Rojtersu da su fotografije koje su napravljene prošle godine bile nepotpune, ali da je sada jasno da su radovi u toku.
U godišnjem izvještaju Pentagona o kineskoj vojnij modernizaciji, objavljenom prošlog petka, navodi se da će treći nosač vjerovatno biti veći od prva dva i da će imati katapultni sistem lansiranja da bi ubrzao letjelicu prilikom polijetanja.
Funajole i drugi analitičari su kazali da nije jasno kakav će katapult biti korišten - tradicionalni na parni pogon ili savremeniji elektromagnetni sistem.
Nije poznato ni to hoće li Tip 002 imati nuklearni pogon. Kina ima 10 nuklearnih podmornica, ali do sada nije imala nijedan površinski brod na nuklearni pogon, piše Rojters. Neki analitičari misle da Kina nije spremna da napravi taj korak.
Vojni analitičar iz Singapura Jan Stori je kazao da će veliki nosač unervoziti neke susjede Kine i naglasiti značaj njihovog strateškog partnerstva sa SAD.
„Kada bude završen, nadmašiće bilo koji ratni brod iz bilo koje azijske države, uključujući Indiju i Japan,” rekao je Stori sa instituta Jusof Išak.
„To je još jedan pokazatelj da je Kina glavna azijska pomorska sila.”
Prva dva kineska nosača su relativno mali i imaju samo do 25 aviona, više nego duplo manje od američkih. Njihova konfiguracija ne ograničava samo vrstu aviona koji sa njih mogu da polete, nego i količinu naoružanja i goriva koju mogu da nose.
Njen prvi nosač „Laioning” bio je ukrajinski brod iz sovjetske ere, kupljen 1998. i dodatno opremljen u Kini. Drugio nosač, koji nema ime, zasnovan je na tom dizajnu, lansiran 2017, a izgrađen je lokalno.
„Laioning” se više koristi za obuku osoblja. Međutim, kineski mediji su prošlog mjeseca objavili da taj brod „počinje da igra borbenu ulogu nakon nedanvnih modifikacija i intenzivnih vježbi”.
Drugi nosač se testira na moru iz baze u Dalijanu i ne očekuje se da uđe u upotrebu do 2020.
Kineski državni medji su prenijeli ocjene stručnjaka da je Kini potrebno najmanje šest nosača. SAD ih imaju 11.
Bonus video:
