PORAST TENZIJA

Iran kao kamen spoticanja: "U Evropi nije popularno umrijeti za Trampa"

Saveznici Sjedinjenih Država počinju se protiviti vojnom odgovoru Trampove administracije na ono što ona naziva kredibilnim prijetnjama od Irana prema američkim trupama na Bliskom istoku, jer naviru strahovi da Sjedinjene Države kreću u još jedan nesmotreni sukob u regionu, piše Forin polisi
895 pregleda 0 komentar(a)
Tramp, Foto: Reuters
Tramp, Foto: Reuters

Porast tenzija između Sjedinjenih Američkih Državai Irana istakao je razilaženja u pogledima administracije predsjednika Donalda Trampa i evropskih saveznika, dok i u samom Vašingtonu rastu sumnje u navode o ozbiljnosti prijetnji iz Irana po američke trupe, pišu svjetski mediji.

Saveznici Sjedinjenih Država počinju se protiviti vojnom odgovoru Trampove administracije na ono što ona naziva kredibilnim prijetnjama od Irana prema američkim trupama na Bliskom istoku, jer naviru strahovi da Sjedinjene Države kreću u još jedan nesmotreni sukob u regionu, piše Forin polisi.

Zamjerka savezničkog oficira, britanskog general-majora Krisa Gajka da ne vidi "povećanu prijetnju" od snaga koje podržava Iran, kao i hladan prijem američkog državnog sekretara Majka Pompea u Evropi tokom njegove nedavne posjete, te odluka Španije da opozove fregatu iz grupe američke mornarice koja se nalazi u Persijskom zalivu, prema ocjeni Forin polisija odražavaju rastuću napetost između Sjedinjenih Država i njenih saveznika oko tvrdog stava administracije protiv Teherana, te naglašavaju raskol sa Evropom u vezi sa Trampovom odlukom da se povuče iz nuklearnog sporazuma iz 2015.

Džim Taunsend, bivši visoki zvaničnik Pentagona, izjavio je da evropski saveznici, koji su već skeptični prema Trampovoj vanjskoj politici, vide uznemirujuće paralele s invazijom na Irak, pogotovo zato što se čini da je Trampov "šaljivi" savjetnik za nacionalnu bezbjednost, Džon Bolton, pažnju administracije usmjerio na Iran.

"U Evropi nije popularno umrijeti za Donalda Trampa", rekao je on.

Zaista, postoje znakovi da bi Sjedinjene Države mogle krenuti u konfrontaciju, bilo namjerno ili slučajno, ocjenjuje Forin polisi te dodaje da Pentagon navodno priprema ratne planove koji uključuju slanje 120.000 vojnika u region.

Tramp je izvještaj nazvao "lažnim vijestima", ali je i dodao: "Ako bismo to uradili, poslali bismo mnogo više trupa".

Skepticizam zbog upitnog kredibiliteta

Trampova administracija, koja je prezirala istinu i svjesno omalovažavala svoje saveznike, sada se suočava s teškim teretom istorije i dokazivanja, jer se bori oko tenzija s Iranom, piše CNN navodeći kako se nakon dvogodišnje sistemske gradacije ekonomskog, diplomatskog i, konačno, vojnog pritiska na Teheran, Bijela kuća sada suočava sa skepticizmom zbog svojih upozorenja i bombastičnih govora o iranskoj prijetnji američkim snagama.

Podjele oko prirode problema izbile su na otvoreno u utorak u neobičnom prikazu transatlantske vojne nesloge, navodi se u tekstu.

Britanski general, koji je bio zamjenik zapovjednika vojne koalicije protiv Islamske države pod vođstvom SAD, rekao je da nije bilo "povećane prijetnje" od snaga koje Iran podržava u Iraku i Siriji, što je u suprotnosti sa američkim obavještajnim podacima.

U vanrednoj izjavi izdatoj nekoliko sati kasnije, portparol Centralne komande SAD-a izjavio je da komentari general-majora Gajka "protivrječe identifikovanim vjerodostojnim prijetnjama koje su dostupne obavještajnim službama SAD-a i saveznika u vezi s iranskim snagama u regiji".

U regionu koji je prožet konfliktima, teorijama zavjere i borbama za moć kao što je Bliski istok, magla rata je uvijek gusta, napominje u svojoj analizi za CNN Stefan Kolinson, ocjenjujući da bi se moglo desiti da Iran namjerno testira SAD kao odgovor na eskalaciju Vašingtona i da administracija jednostavno prenosi, a ne pretjeruje prijetnje.

Postoji sumnja među američkim saveznicima i domaćim kritičarima Donalda Trampa o motivima ključnih igrača u timu Bijele kuće, neizvjesnosti o ponekad nestalnim instinktima predsjednika i širem preziru za njegovu buldožersku vanjsku politiku, ističe Kolinson, dodajući kako Trampova neprestana borba protiv činjenica i poricanje očigledne istine može također značiti da se njegov kredibilitet dovodi u pitanje, čak i ako izdađe pred naciju da govori o onome što se može posmatrati kao vjerodostojna prijetnja, piše u tekstu CNN-a.

Nepovjerenje u tim za nacionalnu bezbjednost

SAD su pojačale upozorenja o prijetnjama iz Irana, ali se između Bijele kuće, Pentagona, CIA i američkih zvaničnika vodi žestoka debata koliko bi zapravo Trampova administracija trebalo da budu uznemirena zbog novih obavještajnih podataka o Iranu, piše Njujork tajms.

Osnova novih obavještajnih podataka su fotografije koje prikazuju potpuno opremljene rakete na malim brodovima u Persijskom zalivu koje su postavile iranske paravojne snage, što je podstaklo bojazni da bi Revolucionarna garda mogla ispaliti na vojne brodove SAD, rekla su tri zvaničnika za Njujork tajms, koji dodaje da su drugi podaci ukazali na prijetnje komercijalnim brodovima i prijetnje napadima arapskih ekstremista povezanih s Iranom na američke trupe u Iraku.

Fotografije su različita vrsta upozorenja u odnosu na ranije prijetnje iz Irana, rekla su tri zvaničnika koja su govorila pod uslovom da ne budu imenovana.

Zajedno s drugim obavještajnim podacima, fotografije mogu ukazivati da se Iran priprema za napad na snage SAD – tako misli, piše list, državni sekretar Majk Pompeo, dok drugi zvaničnici, uključujući Evropljane, Iračane, članove obje partije u Kongresu i neke druge u administraciji, kažu da bi potezi Irana mogli biti odbrana od provokacija SAD.

U svakom slučaju, ističe liberalni list, pitanja o obavještajnim podacima i žalbe poslanika da nisu obaviješteni o tome odražavaju duboko nepovjerenje u Trampov tim za nacionalnu bezbjednost.

Tramp ne vjeruje u rat s Iranom

Mada je Trampova administracija u stanju pripravnosti zbog navodnih kredibilnih prijetnji iz Irana, sam predsjednik je nezadovoljan nekim od svojih najvećih saveznika, za koje misli da bi mogli odvući SAD u vojni sukob s Iranom i srušiti njegovo obećanje da će povući zemlju iz skupih ratova, prenosi Vašington post navode više zvaničnika administracije.

Tramp je više za diplomatski pristup smirivanju tenzija i želi da razgovara direktno s iranskim liderima, piše Vašington post i prenosi navode neimenovanih zvaničnika da se predsjednik prošle nedjelje i vikenda rasrdio zbog, kako smatra, ratnog planiranja koje ide ispred njegovog razmišljanja.

Bolton, koji zagovara promjenu režima u Iranu, "prosto je na različitom mjestu" u odnosu na Trampa, iako je predsjednik sam bio oštar kritičar Irana i prije nego što je angažovao Boltona kao savjetnika za nacionalnu bezbjednost, ukazuje Post.

Tramp "želi da razgovara s Irancima, on želi dogovor" i otvoren je za pregovore s iranskom vladom, rekao je zvaničnik koji dodaje da Trampu ne odgovara priča o promjeni režima jer ga podsjeća na odluku o uklanjaju iračkog predsjednika Sadama Huseina prije invazije SAD 2003. godine.

Tramp je ranije rekao da je rat u Iraku bio velika greška koja se mogla izbjeći i njegova politička podrška koju uživa dijelom je izgrađena na ideji da ne treba ponavljati tako skupo trošenje američke krvi i novca, ukazuje Vašington post i ocjenjuje da je Trampova prvobitna politika prema Iranu, prije dolaska Boltona, bila usmjerena na neutralizovanje nuklearnog sporazuma kako bi se došlo do novog sa strožim uslovima za Iran.

Ko je odgovoran za tenzije?

Cilj Trampove tvrde politike prema Iranu je da režim u Teheranu prekine svoju podršku terorističkim aktivnostima i da ponovo pregovora o nuklearnom sporazumu, ocjenjuje Volstrit džurnal i ističe da ne treba kriviti američkog predsjednika ako Iran na pritisak reaguje napadima na Amerikance.

Uticajni konzervativni list u uredničkom komentaru ocjenjuje da je solidarnost uobičajena domaća reakcija kad SAD povuku svoje diplomate iz strane zemlje zbog bezbjednosnih prijetnji, ali da sada "lojalna opozicija reaguje na prijetnju iz Irana krivljenjem predsjednika Trampa".

Kao pažljivi posmatrači američke politike, dodaje list, Iranci će vjerovatno primijetiti da neke demokrate krive Trampove preventivne poteze za porast neprijateljstva, što može navesti Iran da misli da se može izvući s bezobzirnim napadima na Amerikance.

Cilj strategije SAD, objašnjava Volstrit džurnal, nije da započne sukob već da primora Iran da prekine podršku terorizmu i da ponovo pregovara o nuklearnom sporazumu.

Tramp je pozvao Iran da razgovori krenu iz početka i Evropljani mogu pomoći pridruživanjem kampanji pritiska, umjesto da lobiraju u Vašingtonu da popusti pred prijetnjama Teherana.

S prijetnjama Irana da će napustiti nuklearni sporazum i evropskim kompanijama neradim da prkose američkim sankcijama Iranu, Evropa nema razloga da povlađuje režimu u Teheranu, zaključuje list.

Obamina administracija se kockala da će nuklearni dogovor podstaći Iran da promijeni svoje ponašanje i postane normalna zemlja. Ta opklada je izgubljena, ocjenjuje Volstrit džurnal i dodaje da je Trampov pristup sa sankcijama i diplomatskim pritiskom primorao režim u Teheranu na teške izbore oko podrške ekstremistima u inostranstvu dok se suočava sa sve većim nemirima kod kuće.

Prava pozadina bliskoistočnih tenzija jeste da se Iran loše ponaša zato što Trampova politika maksimalnog pritiska funkcioniše.

SAD su nedavno Revolucionarnu gardu označile kao terorističku organizaciju, što je ugrozilo njene poslovne interese, dok su zatvorile rupe u prodaji iranske nafte i najavile nova ograničenja na izvoz metala.

Sve to je dovelo do gnijeva i prijetnji Teherana, piše Volstrit džurnal.

Ako Iran ili njegovi saveznici reaguju na taj pritisak ubijanjem Amerikanaca, ističe konzervativni list, ne treba kriviti Trampa, već "državne sponzore terorizma u Iranu".

Preporučujemo za Vas