KREĆE LOV NA BOGATSTVO?

Grenland, ledeno prostranstvo i američka žudnja

Ledeni pokrivač, koji je i dalje debeo do 3.800 metara, i glečeri – se tope. Pored toga, sve više pada kiša, što dodatno ubrzava topljenje leda. Naučnici su izračunali da bi se širom svijeta nivo mora povećao za više od sedam metara ako bi se otopio sav led na Grenlandu
4939 pregleda 2 komentar(a)
Grenland, Foto: Lucas Jackson/Reuters
Grenland, Foto: Lucas Jackson/Reuters
Ažurirano: 24.08.2019. 21:32h

Grenland je arktičko ostrvo gotovo na sjevernom polu i Donald Tramp želi da ga kupi – to sigurno znate. Ali, da li ste znali da su Amerikanci i ranije htjeli da kupe Grenland? I da je tamo nekada bilo šuma?

Koliko god apsurdno zvučalo to što Donald Tramp želi da kupi Grenland, to ipak nije toliko čudno a ni novo. Poslije Drugog svjetskog rata, američki predsjednik Hari Truman htio je da kupi to arktičko ostrvo za 100.000 dolara. Danska vlada je to odbila.

Ali zašto Grenland, najveće ostrvo na svijetu uopšte pripada malenoj Danskoj? Geografski gledano, nema sumnje da se nalazi u Sjevernoj Americi – sjeverozapadni dio Grenlanda nalazi se nadomak kanadske obale. A Danska je od Grenlanda udaljena više od 3.000 kilometara, između se nalaze Island i jedan dio Norveške.

Sve je počelo sa vikinzima, a presudni si bili lovci na kitove koji su u 18. i 19. vijeku u velikom broju došli iz Norveške, Holandije, Njemačke i Danske. Gradili su naselja i baze. Bilo je puno sukoba i, ukratko, prevladali su Danci. I tako je ogromni ledeni Grenland 1933. godine konačno pripao Danskoj.

Grenland je nekada bio zelen

Grenland znači „zelena zemlja“. I mada je to danas teško zamisliti – jer je to ostrvo i do 85 posto pod ledom – Grenland je nekada bio mnogo topliji.

Istraživači su prilikom bušenja ispod ledene ploče pronašli tragove DNK drveća, leptira i drugih insekata. I zato se polazi od toga da je pre 450.000 do 900.000 godina Grenland prekrivala gusta šuma.

U međuvremenu se klima ponovo mijenja, temperature rastu, a Grenland je time naročito snažno pogođen. Od 1990. prosječna ljetnja temperatura porasla je za 1,8 stepeni, a zimska čak za 3 stepena.

Ledeni pokrivač, koji je i dalje debeo do 3.800 metara, i glečeri – se tope. Pored toga, sve više pada kiša, što dodatno ubrzava topljenje leda. Naučnici su izračunali da bi se širom svijeta nivo mora povećao za više od sedam metara ako bi se otopio sav led na Grenlandu.

Malo ljudi, putevi do kraja naselja

Danas su naseljeni samo uski djelovi obale bez leda. Zahvaljujući Golfskoj struji, klima je za ljude prijatnija na zapadnoj obali. Tu se nalazi većina sela i gradova, uključujući glavni grad Nuk sa 18.000 stanovnika. Sveukupno, na Grenlandu živi maksimalno 56.000 ljudi, gustina naseljenosti najniža je na svijetu. Samo na Antarktiku živi još manje ljudi.

Na ostrvu nema puteva ili željeznice koji spajaju gradove i sela. Unutar gradova ima puteva koji se završavaju na periferiji. Da bi došli iz jednog grada u drugi, Grenlanđani putuju isključivo avionom, brodom, helikopterom, motornim ili psećim sankama.

To bi takođe moglo da se promijeni sa klimatskim promjenama. Manje leda znači više prostora za ljude. Pored toga, topljenjem leda postaju dostupne dragocjene sirovine: uključujući naftu, rijetke metale, prirodni gas, uranijum.

Lov na to bogatstvo će uskoro početi. Za tako nešto američki predsjednik i biznismen Donald Tramp – ima njuh.