OPASNOST PRENASELJENOSTI

Ko će brinuti o djeci iz vještačkih materica?

Da li su najnoviji eksperimenti, koji mogu omogućiti da neželjene bebe stasaju do rođenja efikasno rješenje za abortus
1641 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Stvaranje beba je najvažniji razlog ljudskog postojanja, napisao je dr Hajder Varajh u “Njujork tajmsu” nedavno. Ljudi tu dužnost ispunjavaju toliko revnosno da veliki broj roditelja smatra da prenaseljenost predstavlja smrtno ozbiljnu opasnost po planetu.

Među njima su engleski princ Hari i Megan, vojvotkinja od Saseksa. Nedugo pošto je rođeno njihovo prvo dijete, prenio je “Njujork tajms”, princ Hari je rekao da će njih dvoje imati “najviše dvoje!”

“Mi smo jedina vrsta na ovoj planeti koja smatra da ovo mjesto pripada nama i samo nama”, rekao je Hari.

“S obzirom na to koliko smo inteligentni i koliko bi trebalo da smo evoluirali, trebalo bi i da novim generacijama ostavimo nešto bolje.”

Princ se brzo našao na meti korisnika društvenih mreža koji su isticali njegov problematični odnos prema životnoj sredini u prošlosti.

“Da li je ovo isti Hari koji helikopterom leti od Londona do Birmingema i čija žena prelazi Atlantik u privatnim avionima svojih poznatih prijatelja?”, napisao je na Tviteru Pirs Morgan, britanski tabloidni novinar.

Alison Filips je bila velikodušnija na Tviteru. Urednica britanskog tabloida “Dejli miror” napisala je da se “velikom broju ljudi neće dopasti riječi princa Harija, ali da je to nesumnjivo diskurs kojim će se u budućnosti baviti naša djeca i unuci”.

Ipak, napreci na tehnološkom polju mogli bi da iskomplikuju nastojanja da se bolje upravlja brojem stanovnika na planeti dok se rješavaju drugi problemi.

Razvoj vještačkih materica u kojima rastu ljudske bebe možda će za nekoliko godina postati stvarnost, kaže za “Njujork tajms” dr Alan Flejk, fetalni hirurg zadužen za eksperimente sa vještačkom matericom u Dječjoj bolnici u Filadelfiji.

Takva sintetička sredina omogućava fetusu da se razvija do predviđenog termina u procesu ektogeneze. Zoltan Ištvan koji se bavi transhumanizmom napisao je za “Njujork tajms” da su ovčiji fetusi “smješteni u ‘biokese’, sterilne plastične posude sa plodovom vodom” imali određene komplikacije.

Ova tehnologija bi mogla da znatno smanji broj beba izgubljenih zbog prevremenog rođenja; to je vodeći uzrok smrti djece mlađe od pet godina, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

Postoje, takođe, šire implikacije ovog pitanja koje podrazumijevaju abortus.

Papa Franjo je u maju izjavio da je abortus u svakom slučaju neprihvatljiv, prenio je “Njujork tajms”, čak i kada se dijagnostikuju patološki poremećaji fetusa ili kongenitalne bolesti koje mogu biti smrtonosne.

“Da li je legitimno oduzeti ljudski život kako bi se riješio problem?”, rekao je Franjo.

U SAD se na godišnjem nivou izvede 600.000 abortusa, a vještačke materice mogle bi da ponude opciju - premda vrlo skupu - koja omogućuje rođenje djeteta, a da žena istovremeno može da donese odluku da ne iznese trudnoću do kraja.

“Svaki fetus koji bi bio abortiran i umjesto toga smješten u vještačku matericu mogao bi se smatrati spasenim životom”, napisao je Ištvan.

Kada bi se samo četvrtina abortiranih beba na godišnjem nivou ipak rodila zahvaljujući vještačkoj materici, svake godine u Americi bi bilo 150.000 beba više za usvajanje.

“Ko će platiti za te procedure?”, napisao je Ištvan. “I ko će brinuti o toj djeci kada se rode?”.