STVARNI IZAZOVI SA KOJIMA SE ČOVJEČANSTVO SUOČAVA

Alternativna Nobelova nagrada za Gretu Tunberg

Alternativna Nobelova nagrada ove godine ide u ruke jednoj aktivistkinji iz Zapadne Sahare, jednoj zaštitnici prava žena iz Kine, jednom zaštitniku brazislke prašume i – Greti Tunberg
3548 pregleda 6 komentar(a)
Greta Tunberg, Foto: Reuters
Greta Tunberg, Foto: Reuters

Kategorije u kojima se dodjeljuje Nobelova nagrada nisu bile dovoljne Jakobu fon Ikskilu kako bi se progovorilo o stvarnim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava. Taj njemačko-švedski pisac i profesionalni kolekcionar poštanski markica, ustanovio je zato "Right Livelihood Award", poznatu i kao "Alternativna Nobelova nagrada".

Organizacija, sa sjedištem u Stokholmu, od 1980. godine nagrađuje osobe koje se aktivno angažuju protiv zagađivanja životne sredine, nuklearne prijetnje, kršenja ljudskih prava i iskorišćavanja manjina. U organizaciju svake godine stiže više od 100 predloga iz čitavog svijeta, nakon čega žiri bira dobitnike nagrade koja se uvijek dodjeljuje u decembru.

"Gandi iz Zapadne Sahare"

Još kao tinejdžerka postala je aktivistkinja. Otada se Aminatu Haidar mirnim sredstvima zalaže za nezavisnost svoje domovine, Zapadne Sahare. Bivša španska kolonija je 1975. na kratko postala nezavisna, da bi je ubrzo anektirao Maroko. Otada je indogeni narod Zapadne Afrike, Saharci, pod pritiskom.

Haidar je postala simbol pokreta koji se zalaže za samoopredjeljenje Saharaca i poštovanje osnovnih ljudskih prava. Ona je takođe jedan od osnivača i predsjednica je organizacije za zaštitu ljudskih prava Collective of Sahrawi Rights Defenders (CODESA). Ona organizuje demonstracije, bilježi nasilje koje se vrši nad tim narodom i stupa u štrajk glađu kako bi skrenula pažnju na situaciju u kojoj se nalazi njen narod. To su akcije koje se marokanskim vlastima ne sviđaju. Aminatu Haidar često je završavala u zatvoru – bez optužnice ili sudskog procesa. Provela je četiri godine u tajnom zatvoru, izolovana od spoljnog svijeta.

U obrazloženju žirija navodi se da joj se nagrada dodjeljuje "za nepokolebljivi nenasilni otpor, uprkos zatvorima i mučenju, u potrazi za pravdom i samoopredjeljenjem naroda Zapadne Sahare".

Pomoć ženama Kine

Zvanični statistički podaci iz Kine prvi put su 2014. godine otkrili problem o kojem se prije toga ćutalo: u svakoj četvrtoj kineskoj porodici suprug tuče suprugu. Dvije godine kasnije, rukovodstvo u Pekingu donijelo je zakon protiv nasilja u porodici. Taj uspjeh bio je posljedica napornog rada aktivistkinja i aktivista za zaštitu prava žena poput Gui Đijanmej.

Guo se ubraja u najvažnije kineske advokate koji se angažuju u zaštiti prava žena. Proteklih 25 godina su ona i njen tim pružali besplatnu pravnu pomoć za 120.000 žena. Pokrenuto je više od 4.000 optužnica u cilju zaštite prava žena i promovisanja jednakopravnosti polova. Ona je prva pravnica u toj zemlji kojoj je osnovna djelatnost pružanje besplatne pravne pomoći.

Guo podržava žene u čitavoj Kini kada je riječ o problemima kao što su nejednakost plata, seksualno uznemiravanje ili široko rasprostranjeni radni ugovori koji zabranjuju trudnoću. U ruralnim područjima Guo pomaže ženama kojima su uskraćena njihova prava na posjedovanje zemlje.

"S obzirom na dramatično povećanje ograničavanja prostora za djelovanje civilnog društva, Guo Đijanmej pokazala je veliku hrabrost i nevjerovatnu sposobnost pružanja otpora“, saopštio je žiri. Guo ovogodišnju "Alternativnu Nobelovu nagradu" dobija "za revolucionarni i istrajni rad na osiguranju prava žena u Kini".

Borba za autohtone stanovnike Brazila

U Brazilu nestaju tropske kišne šume. Čitav svijet je zabrinut zbog posljedica po klimu. Ali to prije svega pogađa ljude koji tao žive. Na to organizatori "Alternativne Nobelove nagrade" skreću pažnju ove godine. Dodijelili su nagradu Daviju Kopenavi, jednom od najcjenjenijih predstavnika autohtonih naroda Brazila.

Kopenava pripada plemenu Janomami, koje sa oko 35.000 članova spada među najmnogobrojnija autohtona plemena Brazila. Zajedno sa pograničnim venecuelanskim Janomami-područjem, oni žive na najvećoj naseljenoj teritoriji prašume – to područje je inače veće od Grčke.

Kopenava se zalaže za zaštitu prava, kulture i zemlje autohtonih stanovnika u regionu Amazona. Sve veće korišćenje tropskih šuma za poljoprivredu ugrožava ne samo prirodu, već i egzistenciju autohtonih stanovnika. Osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka, rudari koji su radili u tamošnjim rudnicima zlata uništili su sela, ubijali ljude i prenijeli im različite bolesti. Danas su takvi napadi ponovo u porastu.

Kopenavin uticaj bio je presudan da se 1992. godine 96.000 kvadratnih kilometara površine u Brazilu proglasi zaštićenim područjem Janomamija.

"S obzirom na rapidni gubitak biološke raznolikosti i rastuće posljedice na promjene klime, znanje Janomamija o tome kako održavati zemlju na dobrobit svih i kako je dugotrajno naseljavati, od najvećeg je i globalnog značaja“, ocijenio je žiri.

Pokretač svjetskog pokreta

Najpoznatija dobitnica ovogodišnje "Alternativne Nobelove nagrade" je švedska aktivistkinja za zaštitu klime Greta Tunberg. U avgustu 2018. godine, nekoliko nedjelja uoči parlamentarnih izbora u Švedskoj, tada 15-godišnja Greta počela je "školski štrajk" ispred zgrade parlamenta u Stokholmu. Njen cilj je bio da pokrene političare na akciju kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stepeni celzijusa. Ona je glas generacije koja u klimatskim promjenama vidi najveću opasnost za budućnost svoje i narednih generacija.

Milioni mladih širom svijeta počeli su da slijede tu Šveđanku – oni petkom ne odlaze u školu već na ulice, kako bi demonstrirali za zaštitu klime. Greta Tunberg tako je postala simbol svjetskog pokreta "Fridays for Future" koji je svoj vrhunac doživio prošlog petka.

"Njen beskompromisni način da svjetskim moćnicima kaže istinu, nailazi na ogroman odgovor“, saopštio je žiri.