Policija u Hongkongu danas je prvi put upotrijebila bojevu municiju tokom demonstracija koje traju skoro četiri mjeseca. Značajna eskalacija upotrebe sile desila se na dan kada je Kina trijumfalističkom vojnom paradom proslavila 70 godina od osnivanja Narodne Republike.
Na amaterskom snimku koji su napravili studenti tokom haotičnih dešavanja u četvrti Cuen Van vidi se trenutak kada je policajac uperio pištolj u demonstranta odjevenog u crno i zapucao, nakon čega mladić pada na zemlju.
Policija je potvrdila da je njen pripadnik pucao na demonstranta, rekavši da je to učinio u samoodbrani.
„Velika grupa izgrednika je napadala policajce u Cuen Vangu. Policajci su ih upozorili, ali su ih oni i dalje napadali. Život jednog policajca je bio ozbiljno ugrožen. Da bi spasio svoj i život kolega, pucali su na napadača“, navedeno je u saopštenju policije.
Komesar hongkonške policije Stiven Lo kasnije je rekao da je 18-godišnjak bio u svjesnom stanju kad je doveden u bolnicu.
Poziv protestnog pokreta na obilježavanje „nacionalnog dana tuge“ okupio je desetine hiljada ljudi na ulicama grada u šest oblasti u najrasprostranjenijoj demonstraciji gnjeva prema Pekingu do sada. Policija je koristila vodeni top i suzavac, a demonstranti su bacali Molotovljeve koktele, podizali barikade, napadali stanice metroa i palili vatre na ulicama.
FOTOGRAFIJA MOŽE BITI UZNEMIRUJUĆEG SADRŽAJA
Scene se nisu razlikovale od onih na prethodnim protestima do podneva, kada je policajac upucao studenta.
Na snimku koji je objavio Savez studenata Univerziteta Hongkong vidi se da policajac puca sa oko metar udaljenosti.
Demonstranti su obećali da će Nacionalni dan Kine, koji Peking vidi kao šansu da se pohvali ekonomskim i vojnim napretkom, iskoristiti da pozive za većom demokratijom lansiraju na međunarodnu pozornicu.
„Nisam mlada, ali ako ne protestujemo sada, nikad više nećemo imati šansu da govorimo“, izjavila je za Rojters 42-godišnja građanka koja se predstavila kao Li.
U kontrastu sa događajima u Hong Kongu, vojnici su na ceremoniji u Pekingu marširali na trgu Tjenanmen sa novim raketama, slaveći tehnološki napredak zemlje.
Demonstranti u Hong Kongu su ljuti zbog onoga što vide kao jačanje kineske kontrole nad tim azijskim finansijskim centrom. Kina odacuje te optužbe i tvrdi da strane vlade, uključujući SAD i Britaniju, šire antikinesko raspoloženje.
Rukovodstvo Komunističke partije, suočeno sa izazovima, riješeno je da projektuje sliku nacionalne snage i jedinstva, navodi Rojters.
„Na našem putu naprijed, moramo se držati principa mirnog ponovnog ujedinjavanja i jedna država, dva sistema; očuvanja trajnog prosperiteta u stabilnosti u Hong Kongu i Makao … i nastaviti da težimo potpunom ponovnom ujedinjenju naše otaždbine“, rekao je predsjednik Si Đinping u govoru u Pekingu.
Kriza u Hong Kongu je izazov sa Sijevu vladavinu, ali analitičari kažu da njegova pozicija u stranci nije poljuljana.
„Neizbježno je da postoje frakcije u stranci koje su protiv njega, ali ako se moćne frakcije ne spoje i ne preduzmu akciju, njegova pozicija će ostaje čvrsta“, smatra Ngan Šun Kau, bivši urednik prokineskog lista „Ven vei po“.
„Si pokušava da svali krivicu na strane neprijateljske snage, ali njegovi rivali unutar aparata primjećuju da njegov tvrdokorni stav ne rješava krizu. Mogli bi iskoristiti taj neuspjeh protiv njega kada se pojavi prilika“, ocijenio je Žan-Filip Beža sa pariskog Instituta za političke studije.
U protekle 22 godine, otkad je Britanija predala suverenitet Kini, mnoga prava su narušena, a vlada Hongkonga, koja uveliko troši na infrastrukturne i kulturne projekte da bi se tješnje integrisala sa Kinom, radi za Peking dok podriva interese Hongkonžana, piše „Gardijan“.
Podstaknuti kontroverznim predlogom zakona o izručenju, protesti su prerasli u širi i sve nasilniji antivladin pokret, koji demonstranti nazivaju revolucijom za „oslobođenje“ Honkgonga.
„Za Komunističku partiju, događaji u Hong Kongu su signal njenog neuspjeha“, kaže Beža.
„Generacija koja je odrasla pod crvenom zastavom ne samo da nije postala „patriotska“ kako se partija nadala, nego se i sve više otuđuju od Kine.“
Analitičari kažu i da je katastrofalno sukobljavanje neizbježno jer trenutna kriza u suštini predstavlja manifestaciju sukoba političkih ideologija.
Kina gaji potpuno suprotne vrijednosti od onih za koje se Hongkonžani zalažu, poput demokratije, vladavine prava i osnovnih ljudskih prava. Međutim, Si, koji teži Maovom tvrdolinijaškom liderstvu, radi na snaženju stranačke diktature otkad je došao na vlast 2012. godine i ne želi da se protumači da se povlači pred masovnim pokretom, kaže Beža. „On mora da pokaže kineskom narodu da je haos rezultat takozvanih demokratskih vrijednosti“.
Kineski zvaničnici, odražavajući marksističko-lenjinističke poglede, smatraju da su materijalna pitanja jedino rješenje, navodi „Gardijan“. Kineski zvaničnici i državni mediji stalno govore da su pitanja nedostupnosti stanova i zaposlenja suštinski uzrok socijalnih nemira. Vjeruju da je rješenje u smanjenju cijena nekretnina, jačanju ekonomske integracija kao i ideološkog obrazovanja - što su, kako navodi britanski list, upravo oni elementi koji pojačavaju ozlojeđenost prema Kini.
„Oni nisu voljni da upotrijebe politička rješenja ili demokratski dijalog za rješavanja problema. To je definitivno sukob političkih vrijednosti, i ne postoji rješenje … Oni ne razumiju Hongkong“, kazao je Vu Ćijang, bivši predavač na prestižnom Univerzitetu Cingua u Pekingu.
Bonus video:
