PREDSJEDNIČKA TRKA

Demokrate strahuju da Vorenova ne može poraziti Trampa

Debata je održana u kritičnom trenutku, kada je Bajdenovo nekada čvrsto vođstvo u anketama smanjila Elizabet Voren, liderka progresivnog pokreta u stranci, čija popularnost stabilno raste u posljednja dva mjeseca
2440 pregleda 5 komentar(a)
Nisu ponudili jasnu alternativu: Sanders, Bajden i Vorenova, Foto: Reuters
Nisu ponudili jasnu alternativu: Sanders, Bajden i Vorenova, Foto: Reuters

Salva pitanja koja je upućena Elizabet Voren u debati u Ohaju u utorak veče naglasila je njen status favorita u predsjedničkoj trci demokrata, ali i zabrinutost u njenoj stranci povodom toga da li ova progresivna senatorka može poraziti Donalda Trampa sljedeće godine.

Poslanica iz Masačusetsa se po ko zna koji put suočila sa sumnjama demokratskih rivala povodom njene ljevičarske agende, od oporezivanja bogatih preko potencijalno skupe univerzalne zdravstvene zaštite do besplatne školarine, piše Rojters.

Umjereni kandidati su kazali da Vorenova možda nije samo previše liberalna da bi preuzela Bijelu kuću od republikanca Trampa u novembru 2020, nego da bi i njena inicijativa za opsežne promjene izazvala podjelu u zemlji isto kao Trampovo predsjedavanje.

Zbog nedavnog napretka u anketama - sada se smatra favoritom za nominaciju zajedno sa bivšim potpredsjednikom Džozefom Bajdenom, Vorenova je bila glavna meta u debati, gdje su umjerenjaci poput Bajdena, senatorke Ejmi Klobučar i Pita Butidžidža, gradonačelnika Saut Benda u Indijani, predvodili napad.

Ejmi Klobučar, poslanica iz Minesote, kazala je za Rojters da Vorenova mora objasniti kako misli da finansira svoje dalekosežne predloge.

U analizi britanske agencije se navodi da je debata naglasila duboki jaz u stranci između liberala i umjerenjaka, kao i stalna pitanja da li je Vorenova podobna da bude izabrana, iako napreduje u većini nacionalnih anketa.

Bajden, koji se predstavlja kao vodeća centristička alternativa Vorenovoj, došao je na debatu opterećen svojim problemima. Njegova popularnost je pretrpjela određeni pad u anketema, a u posljednje vrijeme je meta kampanje Trampovih nepotkrijepljenih optužbi u vezi sa poslovnim aktivnostima njegovog sina Hantera u Ukrajini i Kini.

Međutim, tog pitanja su se samo kratko dotakli, i to Bajden, koji je pokušao da zadrži fokus na Trampu i istrazi o impičmentu sa kojom je predsjednik suočen nakon pritužbe jednog zviždača da je vršio pritisak na Ukrajinu da istraži njega i Hantera Bajdena.

Rojters navodi da je Bajdenov tim naporno radio uoči debate da razvnodni tu temu i da njegovi rivali nisu bili zainteresovani da od nje prave problem.

Zalaganje Vorenove za univerzalno državno zdravstveno osiguranje, koje bi moglo koštati bilione dolara, kao i besplatne javne univerzitete i oporezivanje bogatih, izazvalo je zabrinutost nekih demokrata da je njen program politički nerealan i da bi mogao otuđiti umjerene birače ako osvoji nominaciju stranke.

Rivali su je optužili da izbjegava odgovor u vezi sa tim da li bi porezi srednjoj klasi morali da budu povećani radi finansiranja njenog zdravstvenog plana.

Butidžidž je optužio Vorenovu da želi „beskonačnu stranačku borbu” koja bi i dalje dijelila zemlju.

Senator Berni Sanders je rekao da misli da je „prikladno priznati da će porezi biti povećani“ na osnovu predloga za zdravstvenu zaštitu.

Vorenova je bila nepokolebljiva i energično je branila svoj program.

„Zašto bilo ko na ovom podijumu misli da je važnije zaštititi milijardere nego investirati u čitavu jednu generaciju Amerikanaca?”

Debatu je obilježio povratak Sandersa (78), najstarijeg učesnika trke za kandidata Demokratske stranke, koji je prije dvije nedjelje imao srčani napad.

Rojters ocjenjuje da debata neće znatno uticati na promjenu dinamike između Bajdena i Vorenove kao vodećih kandidata, iako bi objava progresivne članice Kongresa Aleksandrije Okasio Kortez da će podržati Sandersa mogla „začiniti” trku.

Tramp, koji odbacuje istragu o impičmentu i bilo kakvu krivicu, juče je povodom debate objavio na Tviteru: „Sada vidite zašto nemaju izbora nego da forsiraju potpuno nezakoniti i apsurdni impičment jednog od najuspješnijih predsjednika!”

Tramp „okrvavio” ruke u Siriji

Demokrate su u debati osudile Trampovu odluku da povuče trupe sa sjevera Sirije, rekavši da je doveo u opasnost kurdske saveznike, a osnažio oponente Rusiju i Siriju.

Dvanaest kandidata je predstavilo Trampa kao nesmotrenog i opasnog za američke interese širom svijeta. Međutim, neki su kazali da bi, da su na mjestu predsjednika, takođe radili na okončanju američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku.

„Mislim da bi trebalo da napustimo Bliski istok“, rekla je Vorenova, iako nije pojasnila u čemu bi se razlikovalo njeno rješavanje situacije u Siriji.

„Ulaguje se diktatorima, donosi impulsivne odluke koje njegov tim često ne razumije. Ostavio je naše saveznike na cjedilu i obogatio se na račun SAD”, rekla je senatorka.

Sanders je kritikovao Trampa zato što je povlačenje najavio na Tviteru.

„On uništava našu sposobnost da vodimo spoljnu i vojnu politiku, zato što niko na svijetu ne vjeruje tom patološkom lažovu”.

Bajden, koji svoje spoljnopolitičko iskustvo ističe kao ključni adut u trci, kazao je da bi zaštitio Kurde da je predsjednik.

„To je najasramnija spoljnopolitička odluka koju je neki predsjednik donio u modernoj istoriji”, rekao je Bajden.

Dodao je da bi on poslao „vazdušnu zaštitu“ za američke trupe i jasno rekao da se one ne povlače.

Tulsi Gabard, članica Kongresa sa Havaja, zauzela je drugačiji stav. Veteranka rata u Iraku, Gabard se u kampanji zalaže za okončanje američkih sukoba u svijetu, ali se našla na meti kritika zbog susreta sa Bašarom al Asadom i odbranom njegovog režima.

„Donald Tramp ima krv Kurda na rukama, ali i mnogi političari u našoj zemlji iz obije stranke koji podržavaju ovaj rat za smjenu režima u Siriji koji je počeo 2011”.

Pit Butidžidž joj se suprostavio, rekavši da „pokolj” u Siriji nije posljedica američkog prisustva, nego Trampovog povlačenja i izdaje američkih saveznika i američkih vrijednosti.

Brajan Katulis iz Centra za američki progres u Vašingtonu, kaže da kandidati nisu ponudili jasnu alternativu Trampu kada je u pitanju spoljna politika.

„Demokrate naginju sloganima o ‘okončanju beskrajnih ratova’ a ne govore baš jasno šta bi učinili da su na mjestu predsjednika”.

Preporučujemo za Vas