Sredstva i taktike digitalnog autoritarizma, koji se brzo proširio svijetom, sve više ugrožavaju slobodu, navodi se u godišnjem izvještaju organizacije Fridom haus i poziva na hitne reforme, najviše u oblasti društvenih mreža, jer od toga zavisi budućnost zaštite privatnosti, slobode izražavanja i demokratije.
Represivni režimi, političari sa autoritarnim ambicijama i beskrupulozni stranački operativci koriste slabo regulisan prostor društvenih medijskih platformi, pretvorivši ih u instrumente za političku manipulaciju i kontrolu društva, stoji u izvještaju organizacije, koju djelimično finansira američka vlada.
Digitalne platforme su postale novo bojno polje za demokratiju, a oblikovanje protoka informacija je sada ključna strategija onih koji žele da opstruiraju demokratski transfer moći putem izbora.
Domaće vlade i lokalni akteri koristili su internet u naporima da utiču na ishod 26 od ukupno 30 nacionalnih izbora koje je Fridom haus analizirao za potrebe izvještaja. Pokazalo se da su širenje dezinformacija i proganda najpopularnija i najučinkovitija sredstva. Domaći državni i stranački akteri koristili su internet mreže kako bi širili teorije zavjere i obmanjujuće sadržaje, često radeći u tandemu sa vladi naklonjenim medijskim i poslovnim ličnostima.
„Mnoge vlade su otkrile da na društvenim mrežama propaganda daje bolje rezultate od cenzure”, kazao je Majk Abramovic, predsjednik Fridom hausa.
„Autoritarci i populisti širom svijeta zloupotrebljavaju ljudsku prirodu i kompjuterske algoritme kako bi osvojili glasačke kutije bezobzirno gazeći pravila dizajnirana kako bi izbori bili fer i pošteni”.
U mnogim državama uspon populizma i desničarskog ekstremizma poklopio se sa porastom broja stranačkih internet grupa koje uključuju autentične korisnike, ali i lažne naloge.
U nekoliko država gdje su održani izbori, ekstremističke partije su bolje koristile društvene mreže od njihovih umjerenih rivala. Desničarske grupe bilježe veći uspjeh jer - kako su studije pokazale - lažni, šokantni, preuveličani i emotivno nabijeni sadržaji se brže šire na društvenim mrežama.
Tako su na primjer predsjednik Brazila Žair Bolsonaro i njegov ekstremno desničarski pokret, uprkos ranijem dogovoru sa ostalim političkim akterima da neće širiti dezinformacije, stekli veliki broj pratilaca plasirajući teorije zavjere na Jutjubu. To su kasnije koristili kako bi proširili bazu pristalica i napadali protivnike.
Pojedini od onih koji pokušavaju da manipulišu izborima razvili su taktike kako bi pobijedili tehnološke kompanije u njihovim naporima da se izbore sa lažnim i obmanjujućim vijestima, navodi se u izvjštaju.
Na Filipinima, na primjer, kandidati su platili „mikro influensere” na društvenim mrežama kako bi promovisali njihove kampanje na Fejsbuku, Tviteru i Instagramu gdje su takođe ubacivali politički poruke u sadržaje popkulture.
Internet dezinformacije su preovladavale u Sjedinjenim Državama kada su u pitanju veliki politički događaji, poput novembarskih izbora na sredini mandata 2018. i saslušanje Breta Kavanoa, kandidata za sudiju Vrhovnog suda.
Fridom haus je takođe utvrdio porast broja vlada koje angažuju botove i otvaraju lažne naloge kako bi prikriveno oblikovali javno mnjenje ili napadali protivnike. Takvo ponašanje je zabilježeno u 38 od 65 država obuhvaćenih istraživanjem.
Kina je, četvrtu uzastopnu godinu, rangirana kao država koja najviše na svijetu zloupotrebljava internet slobode nakon što je pojačala ograničenja pristupa informacijama usljed antivladinih protesta u Hong Kongu i uoči 30. godišnjice masakra na Tjenanmenu.
Pored toga što omogućavaju širenje propagande i dezinformacija tokom izbornog perioda, društvene mreže omogućavaju prikupljanje i analizu ogromne količine podataka o cijelom stanovništvu.
Sofisticirani masovni nadzor koji su nekada sprovodile najveće svjetske obavještajne agencije sada je pristupačan mnogo široj klijenteli. Istraživanje Fridom hausa ukazuje da sve veći broj represivnih vlada nabavlja napredne instrumente za nadzor društvenih mreža kako bi identifikovale prijetnje i ućutkale protivnike
Čak i u demokratskim državama, vladine agencije primjenjuju takav masovni nadzor bez adekvatnih regulativa. Rezultat toga je porast kršenja građanskih sloboda i smanjenje internet prostora za građanski aktivizam. Od 65 država koje su analizirane u izvještaju, u njih 47 se sprovode hapšenja zbog izražavanja političkih, društvenih i vjerskih stavova na internetu.
Aktivisti i mediji u najmanje 18 država, obuhvaćenih istraživanjem, prijavili su hakerske napade, a najpopularniji su DDoS u kojima istovremeni zahtjevi sa velikog broja računara zatrpaju i onesposobe portal ili sistem. Ovakve vrste napada su postale lak i relativno jeftin način obračuna sa onima koji izvještavaju o osjetljivim temama.
Mada su autoritarne sile poput Kine i Rusije, kako navodi Fridom haus, odigrale ključnu ulogu kako tehnologija ne bi donijela veća ljudska prava, najveće platforme društvenih mreža nalaze se u SAD, a njihova zloupotreba od strane nedemokratskih sila je velikim dijelom rezultat američkog zanemarivanja, stoji u izvještaju.
Vlasti u Kini, Iranu, Saudijskoj Arabiji i drugim državama tokom protekle godine unaprijedile su napore kako bi manipulisale internetom i uticale na političku scenu u svojim i drugim državama. Sa druge strane demokratske države ne uspijevaju da unaprijede transparentnost i pravila finansiranja koja su ključna za slobodne i fer izbore, i da ih efikasno primijene u sferi interneta, navodi Fridom haus.
Internet ostaje snažan instrument demokratije
Uprkos prostoru za zloupotrebe i manipulacije, internet ostaje snažan instrument za preispitivanje državne vlasti i odbranu osnovnih sloboda, navodi Fridom haus.
Tako su na primjer demonstranti u Rusiji, nakon što je opozicionim kandidatima zabranjeno da se kandiduju na lokalnim izborima u Moskvi, koristili inovativna sredstva digitalne komunikacije kako bi koordinisali aktivnosti, uključujući medicinsku pomoć, pravne savjete uhapšenima i isporuku hrane i pića.
Građani su čak koristili internet sajt i aplikaciju kako bi utvrdili koji kandidati imaju najveću šansu da pobijede one iz vladajuće partije. Kao rezultat toga i masovnih protesta provladini kandidati su pretrpjeli neočekivani udarac na izborima u Moskvi.
U izvještaju se navodi i primjer Hong Konga, gdje se održavaju demokratski protesti od juna 2019. Svjesni da se njihove aktivnosti prate, demonstranti koriste razne tehnike kako bi promakli „budnom oku” Pekinga.
Tako na primjer koriste riječi poput „piknik” koje označavaju sastanak, a nakon izvještaja da bi vlasti mogle isključiti internet, demonstranti su testirali mreže koje šalju poruke preko „blututa”.
Bonus video:
