NEZAVIDNA POZICIJA ZA PREGOVORE O MIRU

Zelenskog u Parizu čeka zasjeda?

Predsjednik Ukrajine u nezavidnoj poziciji dok pokušava da pregovara o miru sa Vladimirom Putinom uz posredovanje Emanuela Makrona i Angele Merkel
4680 pregleda 1 komentar(a)
Zelenski sa ukrajinskim vojnicima na istoku zemlje, Foto: Beta/AP
Zelenski sa ukrajinskim vojnicima na istoku zemlje, Foto: Beta/AP

Kada se novi predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski danas prvi put sastane sa ruskim liderom Vladimirom Putin na mirovnim pregovorima u Parizu, ulozi će za njega biti ogromni.

U sukobima na istoku Ukrajine koji traju više od pet godina između vladinih snaga i proruskih pobunjenika stradalo je više od 14.000 ljudi, a primirje još nije na vidiku. Mada je Zelenski kazao da je okončanje konflikta njegov prioritet, ovaj politički novajlija će kada sjedne za sto sa veteranskim liderom Kremlja biti u nezavidnoj poziciji, navodi AP.

Naime, Zelenski pregovara sa Putinom a da prethodno nije uspio da izdejstvuje sastanak sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom kako bi osnažio svoju poziciju na svjetskoj sceni.

Takođe, domaćin današnjeg susreta u Parizu, Emanuel Makron je nedavno jasno stavio do znanja da želi da obnovi odnose sa Rusijom nakon pet godina sankcija koje su Rusiji uvedene zbog Ukrajine. Makron i drugi posrednik u pregovorima, njemačka kancelarka Angela Merkel, sastaće se sa Zelenskim prvi put od kako je objavljeno da ih je on kritikovao u telefonskom razgovoru sa Trampom 25. jula, a koji je sada u fokusu istrage o impičmentu američkog predsjednika.

Dakle, postoji zabrinutost među onima koji podržavaju suverenitet Ukrajine, da bi u okvakvim okolnostima Zelenski mogao napraviti previše ustupaka Putinu. To bi moglo izazvati bijes Ukrajinaca koji nikako ne žele obnovu odnosa sa Rusijom.

Analitičari smatraju da bi Makron i Merkelova mogli podržati Putina u pregovorima
Analitičari smatraju da bi Makron i Merkelova mogli podržati Putina u pregovorima(Foto: Neweurope.eu)

Pregovori su organizovani u takozvanom „normandijskom formatu“, koji je započet odmah nakon ruske aneksije Krima 2014. godine. Konsultacije su obustavljene 2016, ali su ponovo oživljene nakon što je Zelenski izabran za predsjednika.

„Tu je cijela mješavina ekonomije i geopolitike koja čini situaciju u Ukrajini izuzetno teškom“, kazao je za AP Bruno Lete, bezbjednosni ekspert iz „German Marshal” fondacije.

„Međutim od ključne je važnosti da Evropljani i SAD podrže Ukrajinu”, tvrdi Lete. „Bez mira i stabilnosti u Ukrajini, nikada neće biti mira i stabiolnosti u Evropi“.

Najveći izazov za Kijev vjerovatno predstavlja upravo Francuska, sa Makronom koji je nedavno govorio o „klinički mrtvom“ NATO-u zbog nedostatka koordinacije i liderstva Vašingtona i koji takođe želi da obnovi odnose sa Rusijom.

„To je kao da poručuje Rusiji, mi ćemo sarađivati, a vidjećemo šta ćemo sa Ukrajinom“, kazao je Lete.

„Trebalo je da sačeka do normandijskog sastanka. Na ovaj način on ne pomaže evropskoj bezbjednosti“.

Pregovori su obnovljeni i nakon nekoliko koraka u cilju izgradnje povjerenja na relaciji Moskve i Kijeva, uključujući razmjene zatvorenika i povlačenje trupa sa obje strane.

Sa jučerašnjih protesta u Kijevu
Sa jučerašnjih protesta u Kijevu(Foto: rt.com)

Teras Kuzio, bezbjednosni ekspert i profesor na nacionalnom Univerzitetu u Kijevu kazao je da je Zelenski već oslabio svoju poziciju kada je pristao na pregovore iako Rusija insistira da o Krimu neće pregovarati.

Kuzio je 41-godišnjeg Zelenskog, koji je do skoro bio komičar, opisao kao „izuzetno naivnog kada su u pitanju međunarodni odnosi“ i istakao da će se on naći u teškoj poziciji - suočivši se sa žestokim protivnikom kakav je Putin i građanima Ukrajine koji će odbaciti svaku vrstu kapitulacije pred Moskvom.

Kuzio tvrdi da Zelenski očigledno ne shvata da ruski lider nikada neće napraviti kompromis kada je u pitanju konflikt na istoku Ukrajine jer je za Putina „kompromis ravan porazu“.

Zelenskom svakako ne pomaže to što Makron želi da resetuje odnose sa Moskvom.

„Postoji opasnost da Makron napravi zasjedu Zelenskom zapravo radeći za Putina jer je njegova nova aganeda da popravi odnose sa Rusijom, da uspostavi normalnu saradnju“, kazao je on za AP.

Uprkos izazovima, Ukrajina i dalje ima podršku Evropske unije, njenog najvećeg stranog donatora, i Mereklove koja se snažno zalaže za sankcije Rusiji. Međutim, dugoročni ekonomski interesi Njemačke mogli bi predstavljati problem za Ukrajinu.

Smatra se da je Berlin naudio interesima Ukrajine učešćem u izgradnji rusko-njemačkog gasovodaSjeverni tok 2 preko kojeg će ruski gas stizati do zapadne Evrope. Njegova ruta zaobilazi Ukrajinu, i na taj način je lišava značajnog izvora prihoda i uticajne pozicije tranzitne zemlje.

Odnosi Njemačke i Rusije pogoršali su se kada je Berlin prošle nedjelje protjerao dvoje diplomata zbog ubistva jednog gruzijskog državljanina u Berlinu, a tužioci su kazali da su njegovo ubistvo naručile ili Rusija ili vlasti u Čečeniji. Međutim, ovaj slučaj koji mnogi porede sa trovanjem Sergeja Skripalja u Britaniji, Berlin tretira relativno tiho a njemački zvaničnici su u više navrata ponovili da su odnosi sa Moskvom dobri.

Zelenskom u prilog ne idu ni otkrića iz telefonskog razgovora sa Trampom od 25. jula.

Prema transkriptu razgovora ukrajinski lider je optužio Merkelovu i Makrona da nijesu dovoljno pomogli Ukrajini. U jednom trenutku Zelenski kaže Trampu: „Kada sam razgovarao sa Angelom Merkel, ona priča o Ukrajini, ali ne čini ništa“.

U trenutku razgovora, Bijela kuća je zadržavala vojnu pomoć u vrijednosti od 400 miliona dolara Kijevu, što je doprinijelo strahovima Ukrajine da SAD okreću leđa ranjivoj naciji.

Ukrajinske sumnje da Zapad više brine o poslovanju sa Rusijom nego o suverenitetu Ukrajine datiraju još iz vremena kada je ova bivša sovjetska republika proglasila nezavisnost 1991.

U diplomatskoj depeši napisanoj 2009. godine tadašnji američki ambasador u Ukrajini Vilijam Tejlor je opisao frustracije političke elite u Kijevu. Ukrajinci vjeruju da je Berlin „prepreka za njihove težnje da uđu u EU i NATO“, napisao je Tejlor u depeši, koju je objavio Vikiliks.

Tejlor, koji je sada vršilac dužnosti ambasadora u Ukrajini i koji je svjedočio u istrazi o impičmentu pred Kongresom, citirao je živopisnu formulaciju bivšeg predsjedavajuće ukrajinskog nacionalnog savjeta za bezbjednost i odbranu Vladmira Horbulina. Tejlor je napisao da se Horbulin šalio da postoje dvije ruske ambasade u Kijevu, ali da „jedna priča njemački jezik“.

Vadim Karasev, šef Instituta za globalne strategije, nezavisne organizacije u kijevu, kazao je za AP da su Evropljani „umorni od beskrajnih problema Kijeva i da se sve više okreću Moskvi, koja raspolaže svim sredstvima da utiče na situaciju“.

„Oni sve više podsjećaju Kijev na odlaganje reformi i na rasprostranjenu korupciju, umjesto da pričaju o solidarnosti i zajedničkom evropskom domu“, kazao je Karasev.

Evropske sile, prema njegovim riječima „ne mogu beskonačno da se bave problemima Kijeva kada imaju gomilu svojih problema koje treba da riješe“.

Ukrajinci neće mir po cijenu kapitulacije

Hiljade ljudi okupile su se juče u centru Kijeva kako bi poslali poruku Zelenskom da Ukrajinci neće pristati na mir po cijenu nezavisnosti i suvereniteta svoje zemlje. „Ovdje smo jer nijesmo zadovoljni mirom po svaku cijenu... mirom po cijenu kapitulacije“, kazala je na skupu Ina Sovsun, poslanica opozicione partije Glas.

Istoričar Vladimir Vjatrovič kazao je da su mnogi vjekovi i nedavna istorija Ukrajine pokazali da Kijev ne smije da vjeruje u dobru volju Moskve. „Izgleda da se novi tim Zelenskog vraća toj pogrešnoj strategiji, koja se zasniva na ideji da možemo da se složimo sa Rusijom“, kazao je Vjatrovič.