"AVGANISTANSKI PAPIRI"

Kako su američki zvaničnici lagali o ratu u Avganistanu: Kao nekad o Vijetnamu...

Dokumenti objavljeni u Vašington postu podsjećaju na "Pentagonske papire", odnosno tajnu američku vojnu prošlost rata u Vijetnamu koja je u javnost procurila 1971. i ispričala sličnu priču o zataškavanju vojnih neuspjeha, ukazuje Gardijan
2093 pregleda 1 komentar(a)
Predsjedinik SAD Donald Tramp tokom jedne od posjeta američkim vojnicima u Avganistanu, Foto: BETA/AP
Predsjedinik SAD Donald Tramp tokom jedne od posjeta američkim vojnicima u Avganistanu, Foto: BETA/AP

Poslije trogodišnje sudske bitke, Vašington post je objavio povjerljive vladine dokumente koji otkrivaju kako su u posljednje gotovo dvije decenije američki predsjednici i vojni i civilni zvaničnici lagali i obmanjivali javnost o neuspjehu rata u Avganistanu, u kojem se, ističu svjetski mediji, potrošilo preko hiljadu milijardi dolara i u kojem su poginule desetine hiljada vojnika i civila.

Povjerljivi vladini dokumenti koje je pribavio Vašington post otkrivaju da visoki američki zvaničnici u posljednjih 18 godina nisu govorili istinu o ratu u Avganistanu, često dajući izjave za koje su znali da su lažne i nerijetko prikrivajući dokaze o neuspjesima, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Dokumenti su nastali projektom savezne agencije SIGAR, kojim su se ispitivali suštinski propusti u američkoj politici prema Avganistanu.

Uključuju više od 2.000 stranica neobjavljenih bijleški razgovora s ljudima koji su imali direktnu ulogu u ratu, od generala i diplomata do radnika i avganistanskih zvaničnika.

Američka vlada pokušala je da zaštiti identitete ogromne većine ispitanih za projekat i da prikrije gotovo sve njihove primjedbe, ukazuje Vašington post koji je odlučio da objavi dokumente poslije trogodišnje pravne bitke.

U intervjuima za projekat "Naučene lekcije", vrijedan 11 miliona dolara, više od 400 insajdera nudilo je nesputanu kritiku onoga što je pošlo po zlu u Avganistanu – od nesigurnosti, nejasne strategije, problema korupcije tamošnje vlade, te proizvodnje opijuma, napominje list.

Intervjui, ističe Vašington post, sadrže brojna priznanja da je vlada rutinski iznosila statistike za koje su zvaničnici znali da su iskrivljene ili potpuno neistinite.

Šef savezne agencije koja je obavljala razgovore Džon Sopko priznao je u razgovoru za Vašington post da dokumenti pokazuju da su Amerikanci bili izloženi "kontinuiranim lažima".

Intervjui takođe naglašavaju da predsjednici Džordž Buš, Barak Obama i Donald Tramp, kao i njihovi vojni komandanti, nisu uspjeli da ispune obećanja o napretku u Avganistanu, ističe vašingtonski list.

Od 2001. u Avganistan je raspoređeno više od 775.000 američkih vojnika, od čega je poginulo 2.300 a ranjeno više od 20.000.

Vašington post navodi da je američka vojska uglavnom izbjegavala da govori o broju ubijenih vojnika u Avganistanu.

Povjerljivi dokumenti koje je objavio Vašington post otkrivaju da su vojni zvaničnici primijenili staru taktiku iz Vijetnama – manipulaciju javnim mišljenjem, ističe CNN.

Reagujući na istraživanje Vašington posta, portparol američkog Ministarstva odbrane Tomas Kambel rekao je za CNN da ministarstvo nije imalo namjeru da zavede Kongres ili javnost.

Dokumenti objavljeni u Vašington postu podsjećaju na "Pentagonske papire", odnosno tajnu američku vojnu prošlost rata u Vijetnamu koja je u javnost procurila 1971. i ispričala sličnu priču o zataškavanju vojnih neuspjeha, ukazuje Gardijan.

Dvije glavne tvrdnje u "Avganistanskim papirima" - da su američki zvaničnici manipulisali statistikom kako bi sugerisali američkoj javnosti da u ratu pobjeđuju i da se zatvaraju oči na kontinuiranu korupciju među avganistanskim zvaničnicima – ukazuju da je omogućena nekažnjena krađa američke pomoći, ističe Gardijan.

List podsjeća da su u toku pregovori između administracije predsjednika Trampa i talibana dok SAD raspravljaju o tome da li povući 13.000 vojnika koji su još u Avganistanu.

Njujork tajms je napravio pregled utrošenog novca, koji u gotovo 18 godina rata u Avganistanu iznosi skoro dvije hiljade milijardi dolara, postavljajući pitanje da li je on dobro potrošen budući da talibani kontrolišu veći dio zemlje, većina Avganistanaca živi u siromaštvu i u društvu gdje se proizvodnja opijuma udvostručila.

Procjenu utrošenog novca Njujork tajms je napravio na osnovu projekta "Troškovi rata" Univerziteta Braun, navodeći da je većina od ukupno hiljadu i po milijardi dolara išla za stvari poput obuke, goriva, oklopnih vozila i objekata.

Iako su američki poreski obveznici podržali napore na obnovi Avganistana koja uključuje održavanje mira i pomoć izbjeglicama, veliki dio novca je, prema određenim inspekcijama, rasipan na programe koji su bili slabo osmišljeni ili uništeni korupcijom.

List ističe da je na borbu protiv narkotika potrošeno 10 milijardi dolara, prvenstveno za borbu protiv uzgoja opijumskog maka, ali da je danas Avganistan izvor 80 odsto globalne proizvodnje nedozvoljenog opijuma. 

Prema podacima UN, to je jedna od najvećih ekonomskih aktivnosti zemlje u kojoj je prije rata, kada su na vlasti bili talibani, opijum bio gotovo u potpunosti iskorijenjen.

Za finansiranje ratne potrošnje, SAD su se znatno zadužile i platiće više od 600 milijardi dolara kamate na kredite do 2023. 

Pored više od dvije hiljade milijardi dolara koje je američka vlada potrošila na rat, dugovi i medicinski troškovi plaćaće se još dugo u budućnosti, ocjenjuje Njujork tajms. 

Iako istraživanje Vašington posta može biti zasenjeno pričama o postupku opoziva predsjednika, postoji direktna veza između višegodišnjih laži o Avganistanu i haosa Trampove administracije danas, ocjenjuje Atlantik.

Očigledna analogija Postovog pisanja su "Pentagonski papiri" koji su objavljeni prije pada američkog predsjednika Ričarda Niksona i vladinih reformi poslije afere Votergejt, ističe časopis.

Atlantik piše da je "jaz kredibiliteta" – razlika između onog što su političari znali i pričali o ratu u vijreme "Pentagonskih papira" bio ogroman, dok današnje istraživanje Vašington posta, iako je užasno, nije šokantno. 

Svi su, ocjenjuje časopis, znali da SAD gube u Avganistanu, da nema jasne strategije i da su svi u vladi lagali o tome, ali je kolektivni odgovor bio rezignirano slijeganje ramenima.

Iako su Amerikanci 1971. godine bili šokirani saznanjem da njihovi lideri lažu, ipak je to utrlo put Donaldu Trampu koji, ocjenjuje magazin, nije stvorio uslove u kojima ljudi sliježu ramenima prema vladi koja ih otvoreno laže, ali jeste pogoršao tu situaciju i imao je koristi od toga.