PODSJEĆANJE NA SLUČAJ IZ 1988. GODINE

Obaranje ukrajinskog aviona i iranska antiamerička propaganda

Nenamjerno iransko obaranje ukrajinskog putničkog aviona u kojem je poginulo 176 ljudi, uključujući mnoge Irance, prizvalo je sjećanja na sličnu tragediju: američko obaranje iranskog aviona 1988. iznad Ormuskog moreuza u kojem je poginulo svih 290 ljudi u avionu, uključujući 66 djece, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku
2551 pregleda 1 komentar(a)
Nošenje kovčega ulicama Teherana na masovnoj sahrani žrtava pada aviona Iran era koji je u Perzijskom zalivu oborila američka krstarica, 7. jul 1988., Foto: AP
Nošenje kovčega ulicama Teherana na masovnoj sahrani žrtava pada aviona Iran era koji je u Perzijskom zalivu oborila američka krstarica, 7. jul 1988., Foto: AP

Pošto je Iran 8. januara oborio ukrajinski putnički avion neki su podsjetili na slučaj iz 1988. kada su SAD srušile iranski komercijalni avion, što je Teheran prethodnih 30 godina često koristio da kritikuje Vašington. Analitičari kažu da nedavna tragedija podriva korištenje obaranja leta 655 Iran era za antiameričku propagandu klerikalnog establišmenta.

Nenamjerno iransko obaranje ukrajinskog putničkog aviona u kojem je poginulo 176 ljudi, uključujući mnoge Irance, prizvalo je sjećanja na sličnu tragediju: američko obaranje iranskog aviona 1988. iznad Ormuskog moreuza u kojem je poginulo svih 290 ljudi u avionu, uključujući 66 djece, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Prethodne tri decenije, iranski klerikalni establišment često je koristio tu katastrofu – koja se desila usred tenzija između Teherana i Vašingtona – kao propagandno oruđe protiv, kako naziva, američkog "državnog terorizma" i njegovog nepoštovanja ljudskih života, sugerišući da je Mornarica SAD namjerno oborila let 655 Iran era (Iran Air).

Međutim, kažu analitičari, narativ Teherana o vazdušnoj tragediji 1988. protiv SAD je narušen poslije obaranja ukrajinskog aviona 8. januara usled "ljudske greške" Islamske revolucionarne garde (IRGC).

"To pokazuje da se takve greške mogu pojaviti u obučenoj vojsci, čak i iranskoj. Greške u ratu se mogu desiti čak i kod najboljih vojski – oba incidenta pokazuju koliko takve greške mogu biti razorne", rekao je Afšon Ostovar (Avshon), profesor za pitanja nacionalne bezbjednosti u Mornaričkom postdiplomskom fakultetu (Naval Postgraduate School) u Kaliforniji.

Sanam Vakil, zamjenik direktora programa za Bliski istok i severnu Afriku u Četam hausu (Chatham House) u Londonu kaže da obaranje ukrajinskog aviona dovodi u pitanje "iranski trodecenijski narativ žrtve u vezi s istim američkom akcijom 1988. godine".

Obaranje ukrajinskog aviona izazvalo je gnijev u Iranu zbog optužbi o bezobzirnosti iranskih vlasti i nebrige o običnim Irancima u vreme eskalacije tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Incident je uslijedio nekoliko sati pošto je Teheran pokrenuo raketni napad na dvije iračke baze s američkim trupama kao odmazdu zbog američkog ubistva visokog vojnog komandata Kasema Solejmanija 3. januara.

Mnogi su postavili pitanje zašto je civilnim avionima dozvoljeno da lete kada su vazdušne snage bile u stanju pripravnosti zbog potencijalne odmazde SAD, dok su takođe kritikovali što je Teheran odlagao priznanje krivice koje je usledilo tek tri dana poslije tragedije pod sve većim pritiskom Zapada.

Ostovar kaže da od sada iranska vlada ne može iznositi američko obaranje leta 655 Iran era a da Iranci takođe ne pomisle kako je njihova vlada oborila ukrajinski avion.

"Obaranje (ukrajinskog) leta PS752 ne samo što je zasijenilo svaku propagandu pobjede raketnog napada IRCG-a (na baze SAD u Iraku), već je pomračilo svaku simpatiju stečenu ubistvom Solejmanija", rekao je on za RSE.

Ipak, Reza Akbari, program menadžer u Institutu za izvještavanje o ratu i miru (Institute for War and Peace Reporting), rekao je da pripadnici tvrde linije u iranskom establišmentu pokušavaju da svale krivicu na Sjedinjene Amerike Države.

"Komentatori s tvrde linije na državnoj televiziji pokušavaju da spinuju incident kao ratni gubitak – nižu cenu za osiguravanje granica zemlje. Insajderi u režimu i zvaničnici IRCG-a počeli su da skreću krivicu ka SAD tvrdeći da je Trampova (Donald Trump) administracija počela ciklus eskalacija", rekao je on.

Iranski predsjednik Hasan Rohani je prošle nedjelje obećao istragu o "neoprostivoj grešci" dok je portparol sudstva Gholamhosein Esmaili rekao da je bilo hapšenja, mada nije iznio detalje.

Akbari kaže da su nasuprot tvrdoj liniji, Rohani i njegova vlada prihvatili pristup prihvatanje krivice, sugerišući da je stav Teherana drugačiji od SAD koje se nikada formalno nisu izvinile za obaranje aviona 1988.

"Javno su se izvinili i vjeruju da njihovo priznanje krivice pokazuje odgovornost i hrabrost", dodao je Akbari.

Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei – nasuprot – pozvao je na nacionalno jedinstvo i brani oružane snage zemlje poslije gnevnih protesta zbog tragičnog incidenta.

"Iranski narod voli i želi otpor svetskim silama a ne kapitulaciju", rekao je 80-godišnji lider kada se obratio na molitvi u petak, prvi put poslije osam godina.

Hamnei je optužio neprijatelje Irana da koriste pad aviona kako bi doveli u pitanje Islamsku Republiku i njene oružane snage, uključuju elitnu Revolucionarnu gardu, za koju je rekao da "održava bezbjednost" Irana.

Obaranje aviona Iran era 3. jula 1988. dogodilo se u posljednjim danima iransko-iračkog rata i šokiralo je zemlju, u kojoj su mučne slike mrtvih i njihovih ožalošćenih rođaka u agoniji objavljeni u medijima i ponovo se prikazuju svake godine tokom komemoracije.

Sjedinjene Američke Države su prvo negirale da imaju ikakvo saznanje o incidentu.

Kasnije je Mornarica SAD saopštila da je iranski putnički avion – Erbas (Airbus) na ruti za Dubai od iranskog lučkog grada Bender Abas – pogrešno identifikovan kao borbeni avion F-14 i da je oboren dvijema raketama ispaljenim s američke krstarice "Vinsenes" (USS Vincennes) koja je prethodno razmijenila vatru s iranskim brodovima u Perzijskom zalivu.

Sjedinjene Američke Države nijesu izrazile žaljenje zbog poginulih u avionu dok su branile procjenu kapetana "Vinsensa" Vilijema Rodžersa (William C. Rogers). SAD su takođe optužile Teheran da je dozvolio "civilnom avionu punom putnika da ide putem iznad vojnih brodova u borbi".

Kapetan Rodžers je poslije dobio orden Legija za zasluge, što je razgnevilo Iran i zacementiralo ubeđenje Teherana da je napad bio upozorenje da je Vašington spreman da otvoreno stane na stranu Iraka u razornom osmogodišnjem ratu.

"Ako je to bila greška zašto ste mu dali orden? Ako je to bila greška, trebalo je da ga kaznite. Prema tome, lažete", rekao je predsjednik iranskog parlamenta Ali Laridžani na obilježavanju 31. godišnjice tragedije.

Izvještaj međunarodnog panela stručnjaka za avijaciju nekoliko mjeseci posle tragedije 1988. zaključio je da je niz grešaka mornarice SAD dovelo do obaranja iranskog aviona.

Sjedinjenje Američke Države kasnije su platile porodicama žrtava desetine miliona dolara pošto je Teheran podnio žalbu Međunarodnom sudu pravde.