"DRŽAVNA MOĆ I DALJE VEOMA VAŽNA"

Fukujama: Posmrtno zvono dobu neoliberalizma

Odgovarajući na pitanje da li su se autoritarni režimi bolje snašli u epidemiji od demokratskih, samim tim što su mogli mnogo lakše da ograniče slobode, profesor Fukujama kaže da ne postoji korelacija između toga
16313 pregleda 6 komentar(a)
Fukujama, Foto: Luka Zeković
Fukujama, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 12.04.2020. 20:16h

Rast popularnosti liderima širom svijeta tokom krize izazvane epidemijom koronavirusa je odraz fenomena "okupljanja oko zastave" koji se pojavljuje u stresnim vremenima, ocijenio je profesor Frensis Fukujama sa Stenford univerziteta, jedan od najvećih političkih mislilaca današnjice, u intervjuu za Nedeljnik.

"Većina demokratija posjeduje uslove pod kojima se izvršnoj vlasti daju vanredna ovlašćenja tokom neke nacionalne krize. Pravi ispit je da li će ti nosioci vlasti vratiti moć kada kriza prođe. Period u kojem smo se našli podsjeća sve da je državna moć i dalje veoma važna, i po svemu sudeći predstavlja posmrtno zvono dobu neoliberalizma koje je započelo sa Reganom i Tačerovom osamdesetih godina prošlog vijeka", naveo je Fukujama.

Odgovarajući na pitanje da li su se autoritarni režimi bolje snašli u epidemiji od demokratskih, samim tim što su mogli mnogo lakše da ograniče slobode, profesor Fukujama kaže da ne postoji korelacija između toga.

"Neke demokratije poput Njemačke, Južne Koreje i Tajvana, uradile su sve jako dobro, a Meksiko, Brazil i Sjedinjene Američke Države mnogo slabije. Slično tome, postoji čak i mnogo šira razlika i unutar autoritarnih država, poput Singapura s jedne strane, i Turkmenistana i Bjelorusije s druge", naveo je on.

Mnoge zemlje, uključujući i Srbiju, u borbi protiv korona virusa kopiraju kineski model pa se postavlja pitanje da li će prekopirati i politički.

"Viktor Orban u Mađarskoj već pokušava da kopira kineski model, time što je u krizi prisvojio diktatorske moći. To je nešto što je on odavno želio da uradi, a kriza mu je jednostavno dala izgovor. I jedna od prvih odluka koje je donio sa tim novim ingerencijama bila je da smanji prava transrodnih osoba, ne može se reći da je to baš bila hitna stvar. Nešto slično dogodilo se i sa Rodrigom Duterteom na Filipinima", rekao je Fukujama.

On je pojasnio da ovo zapravo nisu slučajevi primjene kineskog modela jer se Kina oslanja na dugu tradiciju meritokratske birokratije i disciplinovanu komunističku partiju tako da "niko od imitatora ne bi to mogao uspješno da kopira".

"Sloboda štampe je i dalje veliki problem u Kini. Postoji sve više dokaza da oni nisu iskreni kada govore o pravom nivou zaraze u Kini danas, zbog čega su mnoge države potcijenile ozbiljnost krize. Nažalost, i ovo se proširilo na druge zemlje. Donald Tramp bi želio da stavi brnjicu štampi u Sjedinjenim Državama, ali nema moć da to učini", rekao je Fukujama.

On je ponovio svoju tezu da je problem nauke što su intelektualci postali zvijezde koje znanja stiču na skupim večerama sa svjetskim moćnicima, umjesto da rade u istraživačkim rudnicima.

"Tačno je da su interesi bogatih uticali na mnoge intelektualce, pa ovi zato pišu radove koji opravdavaju današnji svijet".

Obični ljudi su razočarani i osećaju nemoć suočeni sa sve većom društvenom nejednakošću, navodi Fukujama i dodaje da se "stvar pogoršava novim, identitetskim politikama, koje navode ljude da se svrstaju u politički tim, čak i ako to nije u njihovom najboljem interesu.

Preporučujemo za Vas