Više od pola milijarde ljudi bi moglo biti gurnuto u siromaštvo

Skandalozni neuspjeh međunarodnog liderstva

Samo jedinstvena akcija može spriječiti katastrofalnu globalnu humanitarnu krizu
4552 pregleda 3 komentar(a)
Podjela hrane izazvala stampedo: Najrobi, Foto: AP
Podjela hrane izazvala stampedo: Najrobi, Foto: AP

Više od pola milijarde ljudi bi moglo biti gurnuto u siromaštvo ukoliko se ne preduzme hitna akcija za izbavljenje siromašnih država pogođenih posljedicama pandemije kovida-19.

Ekonomska blokada bi mogla unazaditi globalnu borbu protiv siromaštva za deceniju, a za 30 godina u najugroženijim državama Podsaharske Afrike, sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

Uprkos ovom upozorenju organizacije Oksfam, kao i brojnim apelima za pomoć i jezivim predviđanjima da predstoji katastrofa, međunarodni odgovor na pandemiju je i neadekvatan, bez lidera i zakasnio, piše „Gardijan“.

Prehrambene kompanije, poljoprivrednici i grupe civilnog društva kažu da će porasti broj gladnih ako se ne održe lanci snabdijevanja hranom i granice ne ostave otvorene za trgovinu. Potrebna je koordinisana akcija vlada „kako se pandemija kovida-19 ne bi pretvorila u globalnu humanitarnu krizu“, upozoravaju oni.

„Kovid-19 će napraviti poharu u siromašnim, raseljenim i sukobima pogođenim zajednicama širom svijeta“, kazala je Samanta Pauer, bivša američka ambasadorka koja je pomogla u formiranju koalicije za borbu protiv epidemije ebole 2014.

Međunarodni komitet za spas Dejvida Milibanda kaže da je u pitanju dvostruka vanredna situacija. Prvo, postoji direktni uticaj „na nepripremljene zdravstvene sisteme i populacije koje su i prije bile ranjive“. Potom postoji „sekundarno razaranje“ ekonomija i političkih sistema krhkih država.

Ujedinjene nacije su zatražile od SAD da ukinu sankcije državama poput Irana, Kube i Venecuele. Međutim, Trampova administracija ignoriše te pozive. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš takođe apeluje na „globalnu obustavu vatre”.

Međunarodna krizna grupa je objavila da je napredak ostvaren u 12 država pogođenih sukobima. Među njima je Jemen, gdje je koalicija predvođena Saudijcima prošle nedjelje privremeno obustavila vatru. Jemen, međutim, ima drugi problem, koji će pandemija samo pogoršati. Svjetski program za hranu će prepoloviti pomoć oblastima pod kontrolom Huti pobunjenika. U ratu je umrlo najmanje sto hiljada Jemenaca, a bolest, neuhranjenost i nasilje bi mogli odnijeti još hiljade života.

meksiko siti
Meksiko Siti(Foto: AP)

U Iraku i Siriji, širenje virusa samo pospješuje stara neprijateljstva. SAD, Britanija i Francuska su navodno prekinule misije obuke i pomoći i ubrzale povlačenje trupa.

„Gardijan“ navodi da džihadisti Islamske države u tome vide šansu. ID poziva sljedbenike da pojačaju napade na „krstaške nacije“ dok su zaokupljene drugim problemima. „Strah od zaraze ih pogađa više od same zaraze“, objavio je propagandni bilten te grupe, Al naba.

Dok pandemija bjesni, odsustvo, ili neuspjeh međunarodnog liderstva, postaje i hronično i skandalozno, ističe „Gardijan“.

Savjet bezbjednosti UN, koji opstruiraju sebični sporovi između SAD i Kine, prvi put je o pandemiji raspravljao prošle nedjelje, duže od tri mjeseca pošto je izbila, navodi britanski list.

„Pandemija predstavlja veliku prijetnju za očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti, i mogla bi dovesti do povećanja socijalnih nemira i nasilja,” poručio je Gutereš.

Ipak, uprkos njegovim apelima, i bez obzira na više od 107 hiljada smrtnih slučajeva i 1,7 miliona zaraženih širom svijeta, nikakva akcija nije preduzeta.

„Gardijan“ dodaje da i druge međunarodne institucije nešto pokušavaju, ali uglavnom neefikasno. Svjetska banka, MMF i G20 bi ove nedjelje trebalo da razgovaraju o otpisu duga pošto su UN saopštile da je zemljama u razvoju potrebno 2,5 biliona dolara da prebrode krizu.

Pažnju Svjetske zdravstvene organizacije ovih dana zaokuplja spor oko Tajvana i tvrdnji predsjednika SAD da je naklonjena Kini. Tramp je, kako samo on umije, izabrao pogrešan trenutak i zaprijetio da će zamrznuti finansiranje, piše „Gardijan“.

„Trampov jadni neuspjeh da pokaže međunarodno liderstvo koje se očekuje od američkih predsjednika ima ozbiljne, negativne implikacije za budući globalni uticaj“, kaže kolumnista „Gardijana“ Sajmon Tisdal.

On ističe da ni drugi političari nisu puno bolji, da je kineski predsjednik Si Đinping naljutio mnoge pokušavajući da dobije propagandne poene, a ruski lider Vladimir Putin se izolovao i zauzeo sporednu ulogu u odgovoru na krizu.

Lideri Evropske unije su u petak postigli dogovor o paketu pomoći od 500 milijardi ali nisu riješili teški spor između sjevera i juga oko podjele troškova za saniranje posljedica krize. Mnogi vjeruju da je to napravilo trajnu štetu i da je EU pala na najvećem ispitu.

Bivši američki diplomata Ričard Has kaže da nedostatak značajnog međunarodnog liderstva „govori puno o lošem stanju globalne vladavine“. Fraza „međunarodna zajednica“ nema veliko uporište u današnjoj geopolitičkoj realnosti”, napisao je Has u članku za časopis „Forin afers“.

Bivši britanski premijer Gordon Braun, koji je predvodio globalnu borbu tokom finansijskog kraha 2008, sa desetinama bivših predsjednika i premijera, predlaže osnivanje radne grupe koja bi usmjeravala i humanitarni i ekonomski odgovor na kovid-19.

„Gardijan“ piše da njegova ideja o velikoj koaliciji još nije dobila zamah, ali da on makar ima plan, koji je prijeko potreban.

Pobjednici i gubitnici

Generalni sekretar UN je rekao da odnos između najvećih sila nikad nije bio ovako nefunkcionalan. „Kovid-19 nam dramatično pokazuje, ili ćemo se udružiti... ili ćemo biti poraženi“.

Analitičari bruje o tome da li će Kinezi ili Amerikanci predvoditi svijet nakon korone. U globalnom nadmetanju u tome ko je bolje odgovorio na krizu, mnogi daju prednost istoku.

Južnokorejski filozof Bjung-Čul Han, u komentaru za list „Pais” tvrdi da se pobjednici „azijske države poput Japana, Koreje, Kine, Hongkonga, Tajvana ili Singapura, koje imaju autoritarni mentalitet koji proističe iz njihove kulturne tradicije konfučijanizma. Ljudi su manje pobunjeni i poslušniji su nego u Evropi. Oni više vjeruju državi. Svakodnevni život je puno organiziovaniji. Iznad svega, da bi se suprotstavili virusu, Azijci su strogo posvećeni digitalnom nadzoru. Protiv epidemije u Aziji ne bore se samo virolozi i epidemiolozi, nego i kompjuterski naučnici i analitičari podataka”.

On predviđa da će Kina moći da prodaje svoju digitalnu policijsku državu kao model uspjeha protiv pandemije.

„Kina će još ponosnije demonstrirati superiornost svog sistema”, kaže Han.

Zapadni birači će, privučeni bezbjednošću i zajedništvom, možda biti voljni da žrtvuju te slobode, jer kakva je to sloboda ako ste prisiljeni morani da provedete proljeće u stanu, dodaje on.

Kina se trudi da se od glavnog krivca za pandemiju transformiše u spasitelja svijeta.

Neki analitičari tvrde da autoritarni lideri i populisti nisu bolji u upravljanju pandemijom.

„Glavna linija podjele u efikasnom odgovoru na krizu neće staviti autokratije na jednu, a demokratije na drugu stranu. Ključna odrednica za učinak neće biti vrsta režima nego kapacitet države i, iznad svega, povjerenje u vladu”, ocijenio je američki politikolog Frensis Fukujama, koji je pohvalio Njemačku i Južnu Koreju.

Preporučujemo za Vas