PREGLED ZEMALJA

Države u kojima su doktori prepušteni sami sebi

Primjenjuju se različite taktike, uključujući obustave rada, socijalno distanciranje i druge restriktivne mjere. Ali čak i kad se ti napori sprovode, mogu ih potkopati nedostaci snabdijevanja i nedostatak transparentnosti
6883 pregleda 3 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock
Ažurirano: 17.04.2020. 17:40h

Nijedan kutak svijeta nije pošteđen visoko zaraznog koronavirusa – ili golemih izazova kako pokušati usporiti njegovo širenje, piše Radio Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.

Primjenjuju se različite taktike, uključujući obustave rada, socijalno distanciranje i druge restriktivne mjere. Ali čak i kad se ti napori sprovode, mogu ih potkopati nedostaci snabdijevanja i nedostatak transparentnosti.

RFE/RL je pogledao izazove s kojima se medicinski radnici i drugi susreću dok se nose sa pandemijom koronavirusa.

Neki stručnjaci kažu kako bi nasljeđe decenijiskog držanja u tajnosti i poricanja ili ignorisanja istine na područjima bivšeg Sovjetskog Saveza moglo uticati na to kako vlade tamo reaguju ili ne reaguju na trenutnu krizu.

Doktori koji rade u područjima ili u blizini područja pogođenih pandemijom žale se na nedostatak zaštitne opreme. A oni koji to ističu često su kažnjeni što negativno utiče na napore u rješavanju krize u toj regiji.

Rusija – Previše slučajeva, a premalo kreveta

Predsjednik Rusije Vladimir Putin iskreno je 13. aprila kazao da je situacija u državi teška. Izjavio je to istog dana kad je Rusija zabilježila najviši dnevni skok broja slučajeva, s 2.558 novih pacijenata. Takođe, komentari su se pojavili nakon što su objavljeni snimci vozila hitne pomoći koja čekaju u redu ispred moskovskih bolnica koje se pokušavaju izboriti s previše pacijenata.

Detalj iz Moskve
Detalj iz Moskve(Foto: Beta/Moscow News Agency/Sergei Kiselev)

“Već imamo blizu 1.500 pacijenata i svi imaju upalu pluća. Nema dovoljno kreveta. Stavili su pacijente gdje god je bilo slobodnog prostora. Obavijestili smo službu hitne pomoći da imamo oko 180 rezervnih mjesta i dovezli su nam 303 pacijenta”, izjavila je Irina Šeikina, liječnica u moskovskoj bolnici.

Drugi doktor u moskovskoj bolnici ispričao je za Current Time TV ono što su mnogi već sumnjali: bolnice u ruskoj prijestolnici loše su pripremljene za suočavanje s krizom.

“Trenutno se naša bolnica priprema za prijem pacijenata s COVID-19, ali nam još uvijek nedostaje zaštitna oprema poput maski i odijela za jednokratnu upotrebu. Nemamo ih. Ponekad nam nedostaje i šprica i lijekova. A ovo je Moskva”, kazao je taj doktor koji je tražio da mu se ne objavljuje ime zbog straha od odmazde.

Svevlad Šurkaj, moskovski neurokirurg, kazao je za Current Time da se od medicinskog osoblja traži da oralne termometre dijeli 40 liječnika. Šurkaj je kazao da je podnio prijavu Odsjeku državnog tužitelja i Rospotrebnadzoru koji nadzire sigurnost potrošača.

U regiji Volgograd, Tatjana Reva je pozvana u policiju na ispitivanje nakon što se javno žalila na nedostatak zaštitne opreme u lokalnoj bolnici u kojoj radi kao doktorica.

Bjelorusija – pristup “zabij glavu u pijesak”

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko odbacio je koronavirus kao “psihozu” i pozvao svoje sunarodnjake da voze traktore, piju vodku i sjede u sauni kako bi je pobijedili. Ta država je ignorirala pozive na uvođenje strožih ograničenja. Oporbena internetska stranica Chapter 97 optužila je Lukašenka da “zabija glavu u pijesak” te sugerirala da bi nedostatak reakcije Minska mogao dovesti do kraja njegove vladavine koja traje četvrtina vijeka.

Malo je onih koji vjeruju da su podaci koje je objavila vlada tačni, s obzirom da su mnogi slučajevi sumnje na gripu zapravo koronavirusne infekcije. Još je manje onih koji se usude o tome govoriti. Jedan od njih bio je Sjarhej Satsuk, urednik internetskog portala Ežednevnik koji je kritikovao vladino postupanje s krizom i doveo u sumnju podatke o koronavirusu.

Satsuk je uhapšen 25. marta pod optužbom za korupciju. Organizacije koje se bore za novinarska prava sumnjaju da je on meta zbog kritičnog izvještavanja o koronavirusu.

Predstavnik za slobodu medija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) Harlem Desir izjavio je 26. marta da je “veoma zabrinut” zbog Satsukovog pritvaranja.

Desir je insistirao da “novinari ne smiju biti zastrašivani, procesuirani ili pritvoreni zbog izvještavanja o pitanjima koja su od javnog interesa i u situaciji pandemije COVID-19”. Satsuk je pušten 4. marta iz pritvora uz jamčevinu.

U međuvremenu se dokoti u Bjelorusiji žale zbog prekovremenog rada i nedostatka zaštitne opreme, izvijesti je Bjeloruski servis RFE/RL. Hoteli, sanatoriji pa čak i prostor na aerodromu pretvoreni su u privremene prostorije u kojima boravi zdravstveno osoblje. Jedan doktor je izjavio da je nastavio raditi i nakon što mu je potvrđeno da je zaražen koronavirusom.

Ukrajina – visok nivo korupcije, nizak nivo komunikacije

U susjednoj Ukrajini liječnici su također na muci.

“Zovu me, ljudi kažu: 'dođite i provjerite ima li moja mama koronavirus'. Utješim ih najbolje što mogu”, izjavio je Jaroslav Semčišin, glavni doktor u gradu od oko 5.000 stanovnika u Ivano-frankivskoj regiji u zapadnoj Ukrajini.

Detlja iz Kijeva, Ukrajina
Detlja iz Kijeva, Ukrajina(Foto: BEta/AP/Efrem Lukatsky)

“Koliko znam, nema testova ni na nivou distrikta. Ne znam za regiju, vrlo je slaba komunikacija”, kazao je 27. marta za RFE/RL Semčišin, koji nije želio da se objavi ime grada zbog straha od posljedica.

Korupcija, dugogodišnji problem Ukrajine, možda koči napore da se nabave potrebne zalihe. Barem tako tvrdi Arsen Žumadilov, voditelj nacionalne agencije za javne nabavke. Žumadilov je 8. aprila kazao za RFE/RL da su svi njegovi napori da nabavi potrebnu opremu zaustavljeni od sad smijenjenog ministra zdravstva.

Uzbekistan – Doktori plaćaju visoku cijenu

Doktori u srednjoazijskoj zemlji Uzbekistanu također plaćaju visoku cijenu. Situacija u Andijonu čini se osobito kritičnom. Šukrat Abdurahmanov, gradonačelnik grada koji je svjedočio velikim nemirima 2005. godine, kazao je 12. aprila da je među 90 pacijenata u lokalnoj bolnici 78 medicinskih radnika.

“Ostalih 12 bilo je u kontaktu s njima”, dodao je. Doktor koji radi u bolnici u kojoj su pacijenti zadržani u izolaciji osporio je gradonačelnikove brojeve kazavši za Uzbekistanski servis RFE/RL da je u karantinu bilo 56 medicinskih radnika, od kojih sa četiri doktora i ostalo su medicinske sestre.

Kao i drugdje u regiji i bivšim sovjetskim državama, vlasti u Uzbekistanu, čini se, manje su voljne ulaziti u detalje oko koronavirusne krize. Predstavnik Ministarstva zdravlja odbio je dati komentar, a @koronavirusinfouz, kanal uzbekistanske vlade na aplikaciji Telegram koji pruža službene informacije o širenju COVID-19 u toj državi, nije prenosio informacije koje dijeli Abdurahmanov.

Kazahstan – Glavna bolnica zatvorena

Čini se da je visoka stopa infekcije koronavirusom među doktorima i ostalim medicinskim osobljem problem u susjednom Kazahstanu.

Prema podacima kazahstanskog Ministarstva zdravlja od 13. aprila, 211 medicinskih radnika u državnim bolnicama bilo je zaraženo koronavirusom.

Prema riječima Ljudmile Bjurabekove, predsjednice odbora za sigurnost robe i usluga Ministarstva zdravlja, bolnicama nedostaje zaštitna oprema, uključujući maske, a raspored rada se ne poštuje, što sugerišu da su se doktori i ostalo osoblje rade u dugim smjenama.

Najveća gradska bolnica u Almatiju nalazi se pod karantinom nakon što je 12 doktora tokom vikenda zaraženo koronavirusom.

Kirgistan – Negodovanje na društvenim mrežama

U Kirgistanu nije problem uvijek u nedostatku zaštitne opreme. Beptur Apišev objavio je na Twitteru zaštitnu masku za koju je rekao da je dana njemu i drugom medicinskom osoblju u bolnici u kojoj radi.

Nekoliko dana kasnije Apišev Twitter račun misteriozno je ugašen. Potom je 12. aprila Apišev objavio video u kojem kaže da je lagao o maskama. To je izvinjenje, za koje mnogi sumnjaju da je došlo nakon pritiska vlasti, izazvala negodovanje na društvenim mrežama, a jedan zastupnik je čak stao u obranu Apiševa. Kirgiški servis RFE/RL izvijestio je da vlasti u Kirgistanu budno paze na postove u društvenim medijima koji su kritični prema postupanju zemlje s pandemijom koronavirusa.

Pakistan - Nedostatak opreme dovodi do protesta

Ne trpe samo liječnici u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Kao i drugdje, i loše opremljeni liječnici u Pakistanu postaju žrtve koronavirusa.

Dva doktora i medicinska sestra navodno su umrli od COVID-19, bolesti koju izaziva koronavirus. Registrirano je više od 150 zaraženih medicinskih radnika. Dr. Fazle Rabi s pakistanskog Instituta za medicinske znanosti u Islamabadu, za visoku stopu infekcije među medicinskim osobljem krivi nedostatak zaštitne opreme. Dr. Rabi je nedavno za Radio Mashaal rekao da očekuje da će se ti brojevi povećati ako se ta oprema uskoro ne isporuči bolnicama zemlje.

Devetorici doktora u bolnici u okrugu Multan u Punjabu je 14. aprila potvrđeno je da su zaraženi koronavirusom, što je najveći broj zaraženog medicinskog osoblja u jednom danu.

Nakon što im je prekipjelo zbog nedostatka zaliha, doktori su u Kveti, glavnom gradu provincije Baločistan, prošle sedmice održali demonstracije na kojima su uhapšeni deseci ljudi. Kasnije su pušteni na slobodu nakon što se provincijska vlada obvezala osigurati potrebnu opremu i distribuirati je. Kao rezultat toga, otkazan je i najavljeni štrajk liječnika.

Preporučujemo za Vas