PANDEMIJA KORONAVIRUSA DODATNO UGROŽAVA MEDIJSKE SLOBODE

Ugrožena budućnost novinarstva: Autoritarne vlade, zloglasna "doktrina šoka"...

Lideri bi mogli iskoristiti činjenicu da je politika na čekanju, javnost zapanjena, a protesti ne dolaze u obzir, kako bi nametnuli mjere koji bi bile nemoguće u normalnim okolnostima
2578 pregleda 2 komentar(a)
Navodni organizator i počinioci ubistva slovačkog novinara, Foto: AP
Navodni organizator i počinioci ubistva slovačkog novinara, Foto: AP

Pandemija koronavirusa dodatno ugrožava medijske slobode širom svijeta, prema godišnjem svjetskom Indeksu slobode medija.

U izvještaju za 2020, navodi se da će naredna decenija biti ključna za slobodu medija zbog kriza koje pogađaju budućnost novinarstva: geopolitičke krize (zbog agresivnosti autoritarnih režima, tehnološke krize (zbog nedostatka demokratskih garancija), demokratske krize (zbog polarizacije i represivnih politika), krize povjerenja (zbog sumnje i čak mržnje prema medijima) i ekonomske krize (siromašenje kvalitetnog novinarstva).

U izvještaju koji su sastavili Reporteri bez granica, a obuhvata 180 zemalja, ističe se da postoji jasna veza između mjesta koje je neka država zauzela na rang-listi i njenog odgovora na pandemiju.

I Kina, koja je zauzela 177 mjesto, i Iran, koji je nazadovao za tri mjesta i završio na 173, “uveliko” su censuzirali podatke u vezi sa epidemijom.

Norveška se četvrtu godinu zaredom našla u vrhu indeksa, dok je Sjeverna Koreja zauzela posljednje mjesto.

U Iraku, koji je nazadovao za šest mjesta na 162, vlada je nedavno oduzela licencu agenciji Rojters na tri mjeseca zbog objavljivanja članka u kojem se dovode u pitanje zvanične cifre u vezi sa koronavirusom u toj državi.

Što se tiče Evrope, Mađarska je nazadovala za dva mjesta, na 89, a premijer Viktor Orban je usvojio “koronavirus” zakon koji predviđa kazne do pet godina zatvora za objavljivanje lažnih i informacija, što je “potpuno nesrazmjerna i prinudna mjera”, prema izvještaju.

“Kriza javnog zdravlja pruža autoritarnim vladama priliku da primjenjuju zloglasnu ‘doktrinu šoka’”, rekao je generalni sekretar Reportera bez granica Kristof Deloar.

Lideri bi mogli iskoristiti činjenicu da je politika na čekanju, javnost zapanjena a protesti ne dolaze u obzir, kako bi nametnuli mjere koji bi bile nemoguće u normalnim okolnostima, rekao je on.

“Pandemija koronavirusa pokazuje negativne faktore koji prijete pravu na pouzdanu informaciju, pri čemu je sama pandemija faktor pogoršanja. Kako će sloboda informisanja, pluralizam i pouzdanost izgledati 2030? Odgovor na to pitanje se utvrđuje danas,” dodao je Deloar.

Borba protiv nekažnjivosti za nasilje nad novinarima napredovala je u dvije članice EU. U Slovačkoj, koja je napredovala za dva mjesta i zauzela 33, gdje su osobe koje navodno stoje iza ubistva Jana Kucijaka i njegove vjerenice izvedene pred sud, došlo je do napretka prvi put za tri godine. I na Malti, (pad od četiri mjesta na 81), istraga o ubistvu novinarke Dafne Karuana Galicije konačno napreduje, iako su novinari u toj državi i dalje pod intenzivnim pravosudnim pritiskom, piše u izvještaju.

Finska je zadržala drugo mjesto, dok je Danska napredovala za dva, na štetu Švedske i Holandije, koje su pale na četvrto, odnosno peto mjesto, zbog “povećanja sajber-uznemiravanja”.

Njemačka je napredovala za dva mjesta i zauzela 11. uprkos tome što je vlada “predložila mjere koje bi kriminalizovale postupanje sa procurelim podacima”, prema Reporterima, “kao i nacrt zakona koji bi obavještajnim službama omogućio da hakuju kompjutere i pametne telefone i da presrijeću šifrovanu komunikaciju bez sudskog nadzora.”

Velika Britanija je nazadovala dva mjesta i nalazili se na 35. U izvještaju se priznaje njena uloga u promovisanju slobode medija globalno, ali je te napore podrilo ubistvo sjevernoirske novinarke Lire Meki i pritvor osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža, koji je suočen sa mogućim izručenjem Sjedinjenim Državama.

Izvještaj, koji se skoro dvije decenije objavljuje svake godine, ocjenjuje države na osnovu “nivoa pluralizma, stepena nezavisnosti medija, postojanja autocenzure, kvaliteta medijskih zakona i transparentosti”, navode Reporteri bez granica.

Rezultati se “računaju prema odgovorima na upitnik koji popunjavaju eksperti širom svijeta, uz podršku kvalitativne analize.” Malezija, na 101. mjestu, napredovala je za 22, a Maldivi (79), za 19 mjesta, što je najveći rast medijskih sloboda. Reporteri bez granica kao razlog navode “povoljne efekte promjene vlasti” u tim državama.

Bugarska “crna ovca” EU

Bugarska ima najniže standarde slobode medija u Evropi i nalazi se na 111. mjestu globalnog indeksa.

Reporteri bez granica navode da se situacija u toj balkanskoj državi nije popravila 2019. uprkos povećanom međunarodnom pritisku. Posebno se ističe se primjer Nova TV, koju je kupio oligarh Kiril Domusčiev i koja je od prilično neutralne postala provladina.

Navode se brojne smjene, uključujući čuvenu istraživačku novinarku Miroljubu Benatovu, koja sada zarađuje za život taksirajući. Nepisani dogovor između vlasnika medija osigurava da novinari koji su smijenjeni ne dobiju zaposlenje u nekoj drugoj medijskoj kući. “Korupcija i dosluh između medija, političara i oligarha su rasprostranjeni u Bugarskoj,” navode Reporteri bez granica.

Dodaje se da vlada nastavlja da dodjeljuje EU i državna sredstva medijima sa potpunim odsustvom transparentnosti, ohrabrujući primaoce sa budu blagi prema vlastima i da se uzdržavaju od praćenja problematičnih tema. Istovremeno se nastavlja pravosudni progon nezavisnih medija, ističe se u izvještaju.