SZO SE FOKUSIRA NA TERAPIJE KOJE NAJVIŠE OBEĆAVAJU

Mnogi neće moći da priušte lijek

Ukoliko farmaceutske kompanije ne promijene praksu određivanja nerealno visokih cijena ljekova, od kovida-19 će umrijeti stotine hiljada ljudi i nakon što bude pronađena efikasna terapija
7629 pregleda 2 komentar(a)
Gileadov lijek “remdesivir” mogao bi biti efikasan u liječenu kovida-19, Foto: AP
Gileadov lijek “remdesivir” mogao bi biti efikasan u liječenu kovida-19, Foto: AP
Ažurirano: 13.05.2020. 10:53h

Svjetska zdravstvena organizacija juče je objavila da ima naznaka da pojedini ljekovi ograničavaju ozbiljnost ili trajanje kovida-19 kod pacijenata i istakla da se fokusira na četiri ili pet vrsta terapija koje najviše obećavaju.

„Imamo određene tretmane koji prema prvim studijama ograničavaju ozbiljnost ili trajanje bolesti, ali nemamo ništa što ubija ili sprečava virus“ kazala je juče portparolka Svjetske zdravstvene organizacije Margaret Haris.

Međutim, mada postoje naznake da određene terapije daju rezultate u liječenju novog koronavirusa, nema garancija da će ljekovi biti dostupni svima.

Prema pisanju „Gardijana“, već postoje ljekovi koji donekle mogu pomoći u suzbijanju pandemije dok svijet čeka vakcinu, ali zbog visoke cijena koje su postavile farmaceutske kompanije, mnogi pacijenti neće moći da dođu do njih.

Prema studiji koja je nedavno objavljena u časopisu „Journal of Virus Eradication“ identifikovano je devet već postojećih ljekova koji su trenutno u različitim fazama kliničkog testiranja za liječenje kovida-19. Tim istraživača je upoređivao cijene po kojima se prodaju ovi ljekovi u državama gdje je to dostupno sa troškovima njihove proizvodnje.

SZO
SZO je saopštila da ima naznaka da su pojedini ljekovi efikasni u liječenju kovida-19(Foto: AP)

Na primjer, za proizvodnju jedne doze „sofosbuvira” (lijeka koji se trenutno koristi za liječenje hepatitisa C) potrebno je oko pet dolara, dok je trenutna cijena u SAD 18,610.

Proizvodnja „pirfenidona”, lijeka koji se koristi za plućnu fibrozu, košta oko 31 dolar za terapiju od 28 dana. U SAD terapija tim lijekom košta 9 606 dolara. Mada SAD prednjače kada su u pitanju cijene, ovaj lijek je skup i u drugim zemljama, pa je tako terapija u Velikoj Britaniji 2 561 dolar a u Francuskoj 2 344 dolara.

Farmaceutske kompanije, prema pisanju „Gardijana“, visoke cijene ljekova često opravdavaju tvrdeći da su njihovi troškovi izuzetno visoki. Međutim, istraživači su u proračunu cijene generičke verzije lijeka uračunali troškove izvoza, poreza pa čak i marginu od deset odsto profita.

Jedna od kompanija koja je izbila u žižu javnosti posljednjih dana je „Gilead Sciences Inc“ čiji je lijek „remdesivir” pohvalio vodeći američki ekspert za zarazne bolesti doktor Entoni Fauči, mada je su istraživači kasnije pozvali na oprez kada je u pitanju primjena ovog lijeka kao terapije za kovid-19.

Kompanija Gilead je, kako podsjeća Rojters, postala ozloglašena prije manje od godinu dana, kada je predstavila lijek za hepatitis C po cijeni od 10 000 dolara za jednu pilulu.

Bijes javnosti zbog cijene lijeka „sovaldi“ 2013. godine izazvao je nacionalnu debatu oko pravednog postavljanja cijena za ljekove koji se izdaju na recept, što je farmaceutska industrija uspješno uspjela da izbjegne.

Nakon što su pojedini podaci pokazali da su se pacijenti u SAD koji su primali lijek „remdesivir“ brže oporavljali od kovida-19, kompanija Gilead je požurila da „remdesiviru“ osigura status „lijeka siroče“ u SAD. Ovakav status omogućava kompanijama da dobijaju subvencije od vlade za razvijanje ljekova za rijetke bolesti koji bi inače bili neprofitabilni. Kovid-19 sa preko četiri miliona zaraženih je potpuno suprotno od rijetke bolesti. Suočena sa kritikama javnosti kompanija je saopštila da će sve zalihe lijeka donirati američkoj vladi.

Na sastanku sa predsjednikom Donaldom Trampom, sa čijom administracijom su bliski čelnici kompanije, izvršni direktor Gileada Danijel O Dej obećao je da će proizvesti dovoljno lijeka za one kojima je to potrebno. Iz kompanije je takođe saopšteno da će povećati proizvodnju lijeka širom svijeta, ali nijesu naveli kakvi su im planovi u vezi sa cijenama.

Gilead
Sjedište kompanije Gilead u Kaliforniji(Foto: Bay Area News Group)

Analitičari Vol strita kazali su za Rojters da bi lijek „remdesivir“ mogao tokom sljedeće godine donijeti kompaniji profit od 750 miliona dolara, i 1,1 milijardu tokom 2022. pod pretpostavkom da se pandemija nastavi. Akcije kompanije su porasle za oko 20 odsto od početka godine, uglavnom zahvaljujući „remdesiviru“.

Konsultanti u farmaceutskoj industriji smatraju da će Gilead i drugi proizvođači ljekova pokušati da izbjegnu da u javnosti ostave utisak da koriste globalnu zdravstvenu krizu da bi profitirali. „Ovo je izuzetna prilika za proizvođače ljekova da poboljšaju imidž industrije, kazao je za Rojters Ed Šunveld, ekspert za određivanje cijena ljekova u konsultantskoj kompaniji ZS Associates. „Postoji izuzetno rasprostranjen negativan fokus na cijene ljekova“.

Međutim, mnogi su skeptični i sumnjaju u to da će farmaceutske kompanije izabrati reputaciju ispred profita. Jedan od autora studije objavljene u časopisu „Journal of Virus Eradication“, doktor Džejkob Levi je u telefonskom razgovoru za „Gardijan“ nakon završene smjene u bolnici u Londonu kazao: „Farmaceutske kompanije imaju dugu istoriju postavljanja nepotrebno i neutemeljeno visokih cijena za ljekove, iako zapravo provode jako malo vremena istražujući i razvijajući te ljekove“. To se, kako je kazao Levi, naročito odnosi na ljekove za zarazne bolesti, poput hepatitisa i HIV-a, i ne smijemo dozvoliti da se to dogodi sa kovidom-19.

„U suprotnom, umrijeće stotine hiljada ljudi čija je smrt mogla biti spriječena, a nejednakost u zdravstvenoj brizi među siromašnima će se pogoršati“, kazao je Levi za „Gardijan“.

U kolumni, objavljenoj u „Gardijanu“ prošlog mjeseca, istraživač Ačal Prabala koji se bavi pitanjima intelektualne svojine u farmaceutskoj industriji, i Elen T Hoen medicinska aktivistknja i istraživač u Univerzitetskom medicinskom centru Groningen, naveli su da će se pandemija kovida-19 vjerovatno završiti na isti način kao i svaka pandemija do sada. Terapije i vakcine će biti zakopane u moru patenata - a farmaceutske kompanije će na kraju odlučivati o tome ko će živjeti, a ko umrijeti.

Oni tvrde da su medicinski patenti ekvivalent legalizovanim monopolima, a već smo vidjeli kako monopoli ograničavaju borbu protiv novog koronavirusa. Usljed akutnog nedostatka testova za kovid-19, jedan francuski proizvođač predao je test američkoj Agenciji za hranu u ljekove na odobrenje kako bi ga prodavali u toj zemlji, da bi ga odmah tužili zbog kršenja prava na patent (što je kasnije povučeno).

U teoriji, patenti bi trebalo da omoguće farmaceutskim kompanijama nagradu za investiranje u istraživanje i razvoj. Ključno je to da bi oni trebalo da budu privremeni, u trajanju do 20 godina. Međutim u praksi, i najmanja izmjena prvobitne formule značajno produžava taj period, gušeći konkurenciju na tržištu i omogućavajući farmaceutskim kompanijama da određuju cijene.

Prabala i Hoen smatraju da kada bi terapije za kovida-19 bile oslobođene monopolske kontrole, onda bi postojala istinska šansa da stignu do svih. Ukoliko se to dogodi - što je pod velikim znakom pitanja - svijet možda shvati da je takav farmaceutski sistem ono što je potrebno da bi se preživio ne samo kovid-19, već i druge bolesti.

HIV odnio milione života jer je terapija bila preskupa

Grupa farmaceutskih kompanija je 1996. godine američkom tržištu predstavila terapiju za HIV/Aids. Terapija, kombinacija antiretroviralnih ljekova, pretvorila je virus koji je značio sigurnu smrt u hronično stanje. Cijena po osobi na godišnjem nivou bila je skoro 8000 dolara. U većem dijelu svijeta, ovakva cijena značila je da terapije praktično nema. Tek 2004. godine, nakon što su milioni ljudi umrli od ove bolesti, terapija je postala pristupačna u Indiji i Južnoj Africi.

Vakcine takođe danas predstavljaju prilično unosan posao. Uzmimo na primjer stopu smrtnosti beba od upale pluća. Dvije vakcine koje se danas koriste zaštićene su morem patenata koji pripadaju kompanijama Pfizer i GlaxoSmithKline.

Indija koristi vakcinu kompanije Pfizer, čija je cijena u maloprodaji 250 dolara, ali je tamošnjoj vladi preko određenih programa dostupna po cijeni od 8 dolara. Međutim, čak i sa ovim popustom, imajući u vidu da potražnja u Indiji iznosi desetine miliona, vakcina je nedostupna i samo mali broj beba dobije vakcinu. Stoga, 40 godina nakon što je razvijena vakcina za ovu bolest, 127 000 indijskih beba svake godine umire, dok vakcina, koju sebi ne mogu priuštiti, svake godine kompaniji Pfizer donosi prihod od 4,5 milijardi dolara.

Preporučujemo za Vas