Dok se vanredno stanje u Japanu bliži kraju, zemlja bilježi samo desetine novih slučajeva koronavirusa, a do tog trenutka je stigao uprkos tome što je u velikoj mjeri ignorisao mjere kakve su širom svijeta bile standard, ocjenjuje Blumberg, prenosi Tanjug.
U tekstu se navodi da u Japanu nisu uvedena nikakva ograničenja kretanja, kao i da su ostali otovoreni lokali od restorana do frizerskih salona.
Dodaje se da zemlja nije imala ni visokotehnološke aplikacije za praćenje kretanja ljudi.
Iako su se mnoge države države opredijelile za strategiju “testiranje, testiranje, testiranje”, u Japanu je testirano samo 0,2 odsto stanovništva, što me među najnižim stopama u razvijenom svijetu.
Kriva se ipak izravnala, a broj umrlih manji je od 1.000.
U Tokiju, koji je jedno od najgušće naseljenih područja u Japanu, broj novozaraženih je većinom jednocifren.
Stoga je analiza razloga koji su omogućili da Japan pobijedi koronavirus ne pridržavajući se mjera koje su drugi uveli postala stvar nacionalne debate.
Svi se slažu oko jednog – nije postojao “srebrni metak”, odnosno jedan faktor koji je napravio razliku, navodi Blumberg, a prenosi Tanjug.
"Samo gledajući broj umrlih, jasno je da je Japan bio uspješan. No ni stručnjaci ne znaju zašto”, rekao je Mikihito Tanaka, profesor komunikologije sa Univerziteta Vaseda i član savjetničke grupe za koronavirus.
Mediji su objavili listu sa 43 moguća razloga zbog kojih je Japan bio uspješan u borbi protiv koronavirusa, a ona uključuje različite faktore, od kulture nošenja maski i niskog nivoa gojaznosti, do relativno rane odluke da se zatvore škole, pa čak i pretpostavke da Japanci prilikom govora zbog karakteristika jezika ispuštaju manje kapljica.
Stručnjaci s kojima je razgovarao Blumberg takođe su saglasni da odgovor na pitanje odakle uspjeh u borbi protiv koronavirusa leži u više različitih faktora.
Ipak, mjere koje je Japan sproveo mogle bi da posluže kao dugoročna lekcija za zemlje koje se nalaze usred epidemije.
Jedan od važnijih faktora je činjenica da je Japan vrlo brzo počeo traganje za kontaktima, a to je bilo moguće jer u japanskim zdravstvenim centrima više od polovine medicinskih sestara ima iskustva u praćenju zaraza.
Japan se koncentrisao na traženje takozvanih klastera na pojedinim lokacijama kao što su klubovi i bolnice kako bi locirali zarazu prije nego što izmakne kontroli.
Osim toga, još jedan događaj pripomogao je da se Japan dobro pripremi za epidemiju.
Usidrenje kruzera "Dajmond princes" u februaru, na kojem su se zarazile stotine ljudi, pomoglo je japanskim stručnjacima da vrlo rano dobiju vrijedne podatke o tome kako se virus širi i shvate da je riječ o opasnosti koja se može lako prenijeti na Japan.
Osim toga, u Japanu su stručnjaci preuzeli glavnu riječ te su uspješno iskomunicirali jednostavnu poruku o tome kako treba izbjegavati zatvorena mjesta, prenapunjene prostore i bliske kontakte.
Smatra se da je to bilo mnogo uspješnije od sprovođenja potpune fizičke izolacije.
Kao još jedan faktor navodi se i razvijena svijest o zdravlju koja postoji kod japanskih građana.
Iako je Japan izbjegao najgore scenarije u zdravstvenom smislu, blage mjere restrikcije nisu uspjele da spasu zemlju od negativnih ekonomskih učinaka.
U prva tri mjeseca ove godine Japan je pao u recesiju, a ekonomisti predviđaju da će drugi kvartal biti najgori u istoriji.
Vlasti upozoravaju da, iiako će sve mjere uskoro biti ukinute, nema povratka na staro i normalno.
Osim toga, ako dođe do drugog talasa zaraze, rizik u Japanu koji ima najstarije stanovništvo i dalje ostaje veliki.
Bonus video:
