TIHA PATNJA I NAJTEŽE RAZDOBLJE

CNN: Svijet je žrtvovao starije da bi spasio bolnice, katastrofa u staračkim domovima

Prema podacima koje je objavio LTCcovid, više od polovine smrtnih slučajeva u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Kanadi i Norveškoj dogodilo se u domovima za stare ili među štićenicima takvih ustanova.

2928 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Dragan Gojić
Ilustracija, Foto: Dragan Gojić

Prije tri mjeseca, dok se novi koronavirus širio Evropom, zvaničnici u Velikoj Britaniji govorili su kako su uvjereni da je rizik za britansku javnost i dalje nizak. Do 25. februara Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da se virus širi sjevernom Italijom i da je u Kini već odnio hiljade života, ali u tom trenutku u Velikoj Britaniji bilo je samo 13 potvrđenih slučajeva i niko nije umro. Iako su iz vlade naredili bolnicama da se pripreme za priliv pacijenata, ocijenili su da nema povećane opasnosti od zaraze najugroženijih kategorija, starijih stanovnika iz raznih domova za njegu starih, piše CNN.

Ove smjernice ostaće na snazi tokom sljedeće dvije i po sedmice, a broj slučajeva koronavirusa u Velikoj Britaniji će eksplodirati. Kad su 13. marta preporuke povučene i zamijenjene novim smjernicama, već su bila 594 potvrđena slučaja zaraze i bilo je prekasno. 

Do 1. maja od ukupno 33.365 potvrđenih smrtnih slučajeva u Engleskoj i Velsu, njih najmanje 12.526 ili 38 posto bili su korisnici domova za stare, pokazuju podaci Agencije za nacionalnu statistiku (ONC). I dok je britanska vlada branila svoj način rješavanja problema, osoblje domova i stručnjaci pripisivali su barem dio krivice za najveći broj smrtnih slučajeva u Evropi prioritizaciji bolnica nad ovim ustanovama.

Pogubne posljedice

Drugi su za to optužili presporo uvođenje testova, vladin navodni plan o imunitetu krda, te njen neuspjeh u pravovremenom uvođenju karantina. Velika Britanija u tome nije usamljena. Mnoge druge nacije oklijevale su s mjerama u ustanovama za njegu i zaštitu, a posljedice su bile pogubne, piše CNN.

Istraživači London School of Economicsa (LSE) osnovali su unutar International Long Term Care Policy Networka (LTCPN) poseban skup pod nazivom Long-Term Care responses to Covid-19 (LTCcovid). LTCcovid je globalna mreža naučnika i stručnjaka koji prikupljaju i analiziraju službene podatke iz cijelog svijeta. Oni su otkrili da mnoge države u svojim domovima za stare imaju visoke stope teških infekcija i smrtnih slučajeva.

Poređenje broja smrtnih slučajeva nije jednostavno, neke zemlje imaju posebne podatke za domove za starije osobe, dok druge u te podatke uključuju i ustanove za zaštitu o osobama sa invaliditetom. Neke zemlje u svoje podatke uopšte ne ubrajaju osobe iz domova koje su preminule u bolnici, druge imaju regionalne varijacije, dok treće nemaju nikakve podatke. Mnoge nacionalne vlade tek počinju bilježiti broj smrtnih slučajeva u domovima za stare i podaci su zapanjujući.

Prema podacima koje je objavio LTCcovid, više od polovine smrtnih slučajeva u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Kanadi i Norveškoj dogodilo se u domovima za stare ili među štićenicima takvih ustanova. Podaci Kaiser Family Foundationa za SAD iz 35 saveznih država pokazuju da se 30.130 ili 34,6 posto od ukupno 87.000 smrtnih slučajeva od koronavirusa do 15. maja odnosi na štićenike domova za njegu starih. Oni su nesrazmjerno više zastupljeni i u zemljama s relativno malo smrtnih slučajeva. U Australiji je među prvih 99 preminulih bilo 26 osoba iz domova za stare, odnosno više od četvrtine svih preminulih do 18. maja.

"Veliki neuspjeh"

Švedska je više puta branila svoju kontroverznu odluku da ne ograniči kretanje, ali ministarka zdravstva, Lena Halengren, priznala je "veliki neuspjeh" u zaštiti starijih ljudi i rekla kako su sada najvažniji domovi za stare. Podaci LTCcovida pokazuju da je među ukupno 3395 smrtnih slučajeva 14. maja i 1661 preminuli štićenik doma za stare, odnosno njih 49 posto, piše CNN.

"Francuska, Španija i Italija su brzo preplavljene virusom. To su prve evropske zemlje koje su imale velike probleme. Mislim da su ponudile mnogo lekcija koje su se mogle primijeniti i u drugim evropskim zemljama", rekla je za CNN Adelina Comas-Herrera, vodeća LSE-ova istraživačica.

Uprkos brojnoj starijoj populaciji, Italija je propustila da na vrijeme  preduzme mjere u staračkim domovima, pokazuje istraživanje LTCcovida. Italijanski dnevni list Il Post objavio je 30. marta da korisnici domova za starije u sjevernoj regiji Lombardiji obolijevaju i umiru više nego što je uobičajeno, a zabilježen je i manjak zaštitne opreme i testiranja u takvim ustanovama.

Upravljanje takvim domovima u Italiji je spušteno na regionalni nivo. Italijanski Nacionalni institut za zdravstvo pokrenuo je anketu kako bi istražio što se dešava, ali su mu 14. aprila i dalje nedostajali podaci iz više od 4000 domova. 

Slično se dogodilo i u Francuskoj, nastavlja CNN, gdje je 18. maja više od polovine svih smrtnih slučajeva od koronavirusa bilo iz staračkih domova. Podaci iz Španije nijesu konzistentni jer neke regije u statistiku ubrajaju sve osobe s invaliditetom u svim dobnim kategorijama. Potvrđeni broj preminulih u domovima do 10. maja bio je 9642 ili 30,2 posto od ukupno 31.889 preminulih od koronavirusa.

Italija, Španija i Francuska

Na vrhuncu epidemije u sjevernoj Italiji 9. marta lombardijska je vlada zatražila od staračkih domova da naprave mjesta za nekritične pacijente s kovidom-19 kako bi se olakšao pritisak na bolnice. Regionalna vlada kasnije je rekla da će domovi dobiti po 150 eura za svakog pacijenta kojeg prime.

Raffaele Antonelli Incalzi, predsjednik Italijanskog gerijatrijskog društva (SIGG), rekao je u izjavi početkom aprila da su starački domovi "biološke tempirane bombe" dijelom i zbog toga što prenatrpane bolnice premještaju starije pacijente u nepripremljene domove. Anonimni izvor iz lombardijskog zdravstvenog odjeljenja 1. aprila je CNN-u rekao da daju prednost testiranju novoprimljenih u bolnice i druge medicinske ustanove u odnosu na testiranje postojećih pacijenata u staračkim domovima.

Lombardijska vlada rekla je CNN-u da neće davati izjave o staračkim domovima zbog nezavisne istrage o velikom broju preminulih u takvim domovima u regiji koja je pokrenuta 7. aprila.

Prvi izvještaji o koronavirusu u Francusku su došli 24. januara, ali prva medijska saopštenja koja se tiču staračkih domova stigla su tek 6. marta, a u njima je stajalo da su smjernice domovima poslane tog dana. Prvi smrtni slučaj u Francuskoj prijavljen je sredinom februara, ali evidencija preminulih u domovima za stare nije posebno vođena sve do 2. aprila.

Francuski predsjednik, Emanuel Makron, naredio je državnu rekviziciju maski u tvitu od 3. marta. Maske su prvo podijeljene regionalnim bolnicama i apotekama, koje su bile zadužene za snadbijevanje staračkih domova i privatnih zdravstvenih radnika, pokazuje objava za medije Ministarstva zdravstva od 13. marta.

Prema Rojtersovim saznanjima, rekvizicija je prekinula lanac snadbijevanja u prvim danima pandemije, pa su neki domovi čekali na naručene maske dvije sedmice. Stručnjaci iz sektora za brigu o starijima i radnici staračkih domova poslali su 20. marta pismo ministru zdravstva, Olivieru Veranu, u kojem su izrazili zabrinutost i zatražili 500.000 maski sedmično u pogođenim područjima, na što je ministar pristao.

Žan-Pjer Riso, predsjednik Nacionalnog udruženja direktora ustanova i službi za starije, rekao je Rojtersu da je kašnjenje doprinijelo širenju virusa u staračkim domovima, ali i da nema dokaza o direktnoj vezi između politike rekvizicije i smrtnosti u staračkim domovima.

Prvi slučaj u Španiji je zabilježen krajem januara, ali prve smjernice za staračke domove nisu objavljene do 5. marta. One su zahtijevale izolaciju simptomatičnih štićenika ili osoblja, ali ne i onih koji su bili u kontaktu s nekim ko je imao simptome. No, šire smjernice su nalagale zdravstvenim radnicima koji brinu za moguće slučajeve zaraze da budu u karantinu.

Smjernice za staračke domove nisu specifikovale koga treba kontaktirati oko sumnjivih slučajeva, manjka osoblja ili zaštitne opreme. Domovi za brigu u Španiji nisu u stalnom kontaktu s upravnim tijelima i radnici moraju nazvati hitnu pomoć kako bi prijavili potencijalnu zarazu, a osoblje nije posebno osposobljeno za potrebe takvih domova. Manjkava komunikacija pojačala je uticaj nestašice zaštitne opreme, a osobe sa simptomima nisu imale prioritet pri hospitalizaciji. Manjkalo je i medicinske podrške, prenosi CNN nalaze istraživanja. 

Do 24. marta angažovana je i vojska Španije. Ministarka odbrane, Margarita Robles, rekla je da su vojnici pronašli mrtve i napuštene štićenike domova u njihovim krevetima. Vlada je dan kasnije objavila da je ta informacija proslijeđena državnom tužiocu koji je pokrenuo istragu. Nove smjernice za staračke domove pozivaju na proširene mjere izolacije, ali neki domovi kažu da će u tom slučaju morati poslati kompletno osoblje kućama.

Najteže razdoblje

Mnoge zemlje presporo su naučile lekciju o staračkim domovima iz primjera zemalja koje su bile pogođene na početku pandemije. Britanska vlada poručivala je stanovnicima da ostanu kod kuće kako bi se održao zdravstveni sistem i sačuvali životi. Testiranje je bilo ograničeno zato što je vlada 12. marta odustala od masovnog testiranja, piše CNN.

Predsjednik vladinog odbora za nauku iz redova konzervativaca prošle je sedmice pisao premijeru, Borisu Džonsonu, o tome da je odluka o testiranju samo unutar bolnica značila da radnici domova za brigu o starima nijesu mogli biti testirani onda kad se virus najviše širio, što je imalo značajne posljedice.

Ministar pravosuđa, Robert Bakland, rekao je prošle sedmice Sky Newsu da je na početku epidemije vlada dala prednost Nacionalnom zdravstvenom sistemu (NHS) u odnosu na staračke domove, koje mogu voditi privatne kompanije, dobrotvorne organizacije i lokalna vijeća. 

"Morali smo se odlučiti oko testiranja i odlučili smo se fokusirati na NHS", rekao je Bakland i dodao kako misli da je to bilo apsolutno neophodno.

Britansko Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite (DHSC) objavilo je 16. aprila plan, rekavši da namjerava provesti testiranje svih korisnika prije prijema u domove za brigu. Britanski opozicijski vođa, Keir Starmer, suprotstavio se 13. maja premijeru Džonsonu u parlamentu, zbog vladinog pristupa domovima za brigu o starima. Džonson je negirao da je Velika Britanija kasnila u zaštiti starijih, rekavši da su domovi zatvoreni prije ostatka populacije i da je to bio usklađeni akcijski plan. 

Međutim, dok je Džonson na konferenciji za novinare 16. marta rekao kako "ne želi da ljudi bespotrebno posjećuju staračke domove", samim domovima nije rečeno da zabrane posjete sve do nacionalnog karantina 23. marta.

"Inicijalni savjeti dobro su odražavali situaciju kad još nije bilo prenosa u zajednici, što znači da je rizik od ulaska infekcije u staračke domove bio ograničen. Nakon što je došlo do širenja zaraze ušli smo u fazu usporavanja infekcije i izdane su nove smjernice", rekla je za CNN portparokla DHSC-a.

Dodala je da DHSC daje prednost testiranju u staračkim domovima i s 3,9 milijardi dolara pomaže lokalnim vlastima da olakšaju pritisak na usluge kao što su domovi za brigu o starima, a za takve ustanove prošle sedmice je izdvojeno dodatnih 730 miliona dolara.

"Od početka pandemije radili smo na tome da domovima za stare i njihovom osoblju omogućimo svu potrebnu podršku. Gotovo dvije trećine domova nije imalo zaraženih osoba, a broj smrtnih slučajeva u domovima je u padu“, rekla je portparkola DHSC-a.

Međutim, Nikola Ričards, upravnica tri doma Palms Row Health Care u Sheffieldu, kaže da su njene ustanove imale problema. 

Domovi su privatni, ali za mnoge korisnike plaćaju se iz državnih fondova. Neke bolnice su pacijente slale nazad u domove bez testiranja na koronavirus i osoblje se moralo izolovati zajedno s korisnicima, a pritom nisu imali dovoljno zaštitne opreme. Ričards kaže da se osjećala nemoralno kad je od prestravljenog osoblja, od kojih neki rade za britansku minimalnu platu od 10,66 dolara po satu, morala zatražiti da se brine o oboljelima od kovida-19. Dodala je da su neki njeni zaposleni bili u suzama, te da nije dobila nikakvu pomoć iz vladinog fonda iako su joj troškovi narasli.

Majk Padgam, direktor staračkog doma St. Cecilia u Scarboroughu u sjevernoj Engleskoj, kaže da je u posljednja dva mjeseca umrlo 19 korisnika doma od njih 110. No kod samo petoro je potvrđen kovid-19, dok se za ostale to ne može sa sigurnošću reći. Naglasio je kako misli da je broj preminulih u Velikoj Britaniji potcijenjen zbog manjka testiranja i da je situacija bila uznemirujuća.

"Staračkim domovima se bavim već gotovo 30 godina, ali ovo je sigurno najteže razdoblje", rekao je Padgam za CNN, te dodao da su vladine smjernice bile kontradiktorne i da novčana pomoć nije došla do mnogih domova koji su zabrinuti za svoju budućnost.

Velika Britanija u početku nije bilježila preminule u staračkim domovima. Posljednji službeni podaci ONS-a za Englesku i Vels pokazuju da se 38 posto smrtnih slučajeva od koronavirusa dogodilo u domovima, a LTCcovid navodi da bi stvarna brojka mogla biti puno veća.

Smatra se da većina nacionalnih vlada daje preniske procjene zbog problema s identifikacijom uzroka smrti. Istraživači kažu da je najbolje upoređivati broj preminulih ove godine s prethodnim godinama (višak smrtnosti) jer to uključuje i broj smrtnih slučajeva koje je indirektno uzrokovao virus. Procjenjuje se da je među korisnicima domova za stare u Engleskoj i Velsu od 9. marta do 8. maja bila 25.591 umrla osoba više, odnosno da takvi slučajevi čine 52 posto među 49.470 više preminulih nego prethodnih godina.

Tiha patnja

Starački domovi označeni su kao izvor epidemije koja se brzo proširila SAD-om, a neuspjeh u kontroli širenja virusa u jednoj ustanovi u Sijetlu imao je posljedice za saveznu državu i cijelu naciju, pokazuje izvještaj u časopisu Journal of the American Medical Association. U cijelom su sektoru postojali slični problemi - ljudi s hroničnim stanjima koji žive zajedno, njegovatelji koji šire infekciju među korisnicima domova, nedostatak osoblja zbog bolesti, izolacija i male plate.

Dom za starije osobe u Montrealu u Kanadi pokazao je kako katastrofalni mogu biti takvi problemi. Kriminalistička istraga pokrenuta je nakon što je za manje od mjesec dana umro 31 stanar Herron Seniors' Residencea, a među njima i petoro s potvrđenim kovidom-19. Zvaničnici Kvebeka kažu da je većina osoblja napustila dom i da su štićenici bili gladni i zanemareni. Istraga još traje, a ustanova je sredinom aprila odbila da komentariše situaciju za CNN.

Izvještaj LTCcovida pokazuje da se 3890 od 4740 smrtnih slučajeva (82 posto) od koronavirusa u Kanadi do 8. maja dogodilo među korisnicima staračkih domova. Health Canada potvrdila je CNN-u da je brojka 19. maja bila gotovo 80 posto. Ontario, najveća kanadska provincija, najavio je nezavisnu istragu.

Još jedan zabrinjavajući incident dogodio se u domu za stare u regiji Southern Ile-de-France. Prema istraživanjima iz časopisa Journal of the American Medical Directors Association, najmanje 24 od 140 korisnika doma umrlo je pet dana nakon što su zbog zaraze koronavirusom bili izolovani u svojim sobama, bez pomoći s hranom i pićem. Većina ih je umrla od hipovolemijskog šoka zbog gubitka krvi i tjelesnih tekućina, stoji u izvještaju.

Domovi za stare se obično finansiraju kombinacijom vladinih donacija i privatnih naknada, što znači da postoje velike razlike u kvalitetu zaštite i da ljudi slabog socijalno-ekonomskog statusa prolaze lošije. To se tokom pandemijske krize samo pogoršalo.

Lekcije iz SARS-a

Comas-Herrera rekla je za CNN da su nacije koje su uspješnije kontrolisale kovid-19 obično bile uspješnije i u domovima za brigu o starima. Njemačka je prijavila samo 3029 preminulih (37,3 posto) u komunalnim ustanovama kao što su starački domovi, a ukupno je 20. maja imala 2090 smrtnih slučajeva, što je manje nego u većini zapadnih zemalja uprkos tome što Njemačka u ovu statistiku uključuje i skloništa za beskućnike, izbjegličke centre i zatvore.

To je rezultat sveobuhvatnog testiranja, povećanja plata za zaposlene i davanje detaljnih smjernica, među kojima je i preporuka za uspostavljanje posebnih zona u domovima, pokazuje analiza koju je objavio LTCcovid.

Comas-Herrera kaže da su azijske zemlje, koje su bile teško pogođene SARS-om (teški akutni respiratorni sindrom), bile posebno predane zaštiti domova za stare od kovida-19, te su se pripremile drukčije od Sjeverne Amerike i Evrope.

Te zemlje brzo su zabranile posjete domovima i uvele mjere kao što su sveobuhvatno testiranje, nošenje zaštitne opreme, mjerenje temperature osoblju i striktne zone izolacije. U Južnoj Koreji bilo je uobičajeno da se osoblje izoluje zajedno sa stanarima domova i da se smjene izmjenjuju svake dvije sedmice. Od 247 ukupno umrlih od kovida-19 u Južnoj Koreji 30. aprila, 84 osobe bile su štićenici domova za stare ili njih 34 posto. Otkako su mjere uvedene ni u jednom domu nije se dogodilo veće širenje virusa.

Hong Kong je objavio da nije imao nijednu infekciju u domovima za stare, ukupno je bilo samo 1000 slučajeva i četiri preminula. U Singapuru je samo dvoje od 18 preminulih živjelo u staračkom domu.

"Više smo se fokusirali na bolnice i širenje u zajednici, a malo na staračke domove. Mislim da to odražava slab status tog sektora u mnogim zemljama", rekla je Comas-Herrero.

"Iako mnogi radije ne razmišljaju o staračkim domovima, radi se o sigurnosnoj mreži za slabije i starije osobe i dijelu našeg društva", napisali su autori izvještaja u JAMA-i o slučaju iz Sijetla.

Filis Padgam, 93-godišnja korisnica doma St. Cecilia u Velikoj Britaniji i direktorova majka, rekla je CNN-u da se raduje šetnjama i druženju s porodicom kad svijet jednom opet postane siguran. 

"Uvijek sam zabrinuta. Ovo nije dobro za bolnice ili domove za stare. Želim samo da tome dođe kraj", rekla je Filis Padgam za CNN.