protesti u bugarskoj

Mafija ne može reformisati pravosuđe

Ne jenjavaju masovni protesti protiv premijera Borisova, predsjednik Bugarske kaže da je nemoral rukovodstva izveo narod na ulice
 

8229 pregleda 2 komentar(a)
Sukob demonstranata sa policijom juče u Sofiji, Foto: Rojters
Sukob demonstranata sa policijom juče u Sofiji, Foto: Rojters

Hiljade Bugara okupilo se juče ispred parlamenta u Sofiji u jednom od najmasovnijih protesta u protekla dva mjeseca. Demonstranti traže ostavku trostrukog premijera Bojka Borisova i tvrde da je oligarhijska mafija preuzela kontrolu nad državom preko uticaja na pravosuđe, medije i aparat državne bezbjednosti.

Borisov je prebrodio nekoliko političkih oluja, od tajnih snimaka na kojima psuje političke protivnike do procurelih fotografija na kojima se vidi kako spava sa pištoljem pored kreveta. Međutim, protesti na kojima se traži i ostavka državnog tužioca Ivana Geševa, privukli su destine hiljada građana. Oni optužuju Borisova i Geševa da se ne bore protiv korupcije koja podriva vladavinu prava i pogoduje moćnim tajkunima u najsiromašnijoj članici Evropske unije.

Jučerašnji protest je održan tokom prvog zasjedanja parlamenta nakon ljetnje pauze. Demonstranti su ga nazvali „Veliki nacionalni ustanak“ u odgovoru na vladin plan za novi ustav.

Predsjednik Rumen Radev je u skupštini pozvao na ostavku vlade desnog centra i apelovao na poslanike da odbace planove za novi ustav.

„Nije nedostatak ustava izveo narod na ulice, nego nedostatak morala u rukovodstvu, erozija državnosti i korupcija“, rekao je.

Borisov (61), bivši vatrogasac i tjelohranitelj, sredinom avgusta je na zahtjeve demonstranta da se povuče odgovorio da razumije „duboku želju za promjenom“ u Bugarskoj i ponudio „restart“ putem promjena ustava.

Taktika da duže ostane na vlasti

Obećao je da će se povući ako parlament usvoji njegov poziv da se izabere velika nacionalna skupština koja bi izglasala novi ustav koji bi unaprijedio nezavisnost pravosuđa i prepolovio broj poslanika.

Demonstranti, kao i opozicione stranke, odbacili su taj predlog kao taktiku da Borisov duže ostane na vlasti jer se glasanje o tome da li bi Bugarska trebalo da dobije novi ustav može održati najranije u novembru.

Njegovi oponenti su takođe ocijenili da bi nekoliko predloženih reformi samo dodatno podrilo vladavinu prava u korist vođa mafije koji, kako vjeruju, uživaju premijerovu zaštitu.

"Može li mafija reformisati pravosuđe? Odgovor je ne!“ rekao je predsjednik Radev povodom predloženog „restartovanja“. Radev je povezan sa bugarskom Socijalističkom partijom.

Bugarska, bivša država sovjetskog bloka, sa sedam miliona stanovnika, ima tromu ekonomiju i, prema Transperensi internešnalu, najkorumpiranija je članica EU, kojoj se pridružila 2007. godine. Postoji bojazan da će novi ustavni okvir smanjiti ovlašćenja predsjednika - vječitog Borisovljevog neprijatelja - a da neće nametnuti značajnu kontrolu svemoćnog tužilaštva.

„Ima koruptivni šarm kao Berluskoni“: Borisov
„Ima koruptivni šarm kao Berluskoni“: Borisovfoto: Beta/AP

Hristo Ivanov, bivši ministar pravde i lider stranke Da, Bugarska, pisao je šefici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen da objasni ono što smatra dimnom zavjesom.

„Umjesto da izdejstvuje odgovornost (državnog) tužioca… to eliminiše čak i postojeću, iako minimalnu kontrolu njegovih imenovanja i akcija“, napisao je Ivanov.

„Borisovljev predloženi ‘novi ustav’ nije ništa do još jedan pokušaj obmane, manevrisanja i dobijanja na vremenu i, suštinski, prijeti da znatno pogorša situaciju“.

Raste zabrinutost Brisela

Briselski portal „Politiko“ piše da je zbrka oko vladavine prava višeslojna i da seže od pitanja poput ilegalne gradnje oligarha do njihovog neumjesnog korištenja agenata državne bezbjednosti.

Najupečatljivija otkrića odnose se na to u kojoj mjeri se pravosuđe koristi za obračun između oligarha i reketiranje biznismena, navodi „Politiko“.

Kriza koja je zahvatila Bugarsku počela je da brine Berlin i Brisel.

Borisovljeva stranka GERB je članica Evropske narodne stranke (EPP), političke porodice koja uključuje Hrišćanske demokrate njemačke kancelarke Angele Merkel.

Propusti Bugarske na polju vladavine prava godinama eskiviraju nadzor EU kojem su izložene Poljska i Mađarska zato što Borisov izbjegava ideološke ratove sa Briselom i uvijek je spreman da na evropskoj sceni iskaže lojalnost Merkelovoj i EPP, navodi „Politiko“.

Njegova sposobnost da izbjegne međunarodne kritike sve je manja i bugarska kriza je čak dala znak za uzbunu u redovima Merkelinih demohrišćana.

„Jasno je da moramo ozbiljno da razgovaramo sa vladom Bojka Borisova, bez ako i ali,“ rekao je Ginter Krišbaum, demohrišćanin koji predsjedava odborom Bundestaga za evropske poslove.

„Te stvari su neprihvatljive. Pristup Bugarske EU je povezan sa jasnim obećanjima i očekivanjima, a građanima Bugarske su sada uskraćeni plodovi članstva u EU.“

„Politiko“ dodaje da je sve veća zabrinutost zbog Bugarske vidljiva i u Evropskom parlamentu, gdje se Monitoring grupa za demokratiju, vladavinu prava i fundamentalna prava prošle nedjelje bavila temama poput glavnog tužioca i uloge fondova EU u korupciji.

Sve je počelo sa zastavom

Nemiri su počeli kada je bivši ministar pravde Ivanov sa još dvije osobe doplovio do plaže blizu crnomorske luke Burgas i pokušao da pobode bugarsku zastavu. Plaža, navodno javna, nalazi se blizu vile u vlasništvu Ahmeda Dogana, bivšeg političara DPS stranke etničkih Turaka, sa mutnim poslovnim interesima, objavio je „Gardijan“. Pripadnici službe državne bezbjednosti su grubo udaljili trojicu muškaraca i bacili zastavu u more.

Nakon ovog incidenta, udvostručila se podrška Ivanovljevoj koaliciji desnog centra, Demokratska Bugarska.

„Gardijan“ navodi da je cilj epizode bio da se „povrati“ plaža i naglasi ono što Ivanov opisuje kao „vladu koja bukvalno zavisi od Deljana Peevskog“, medijskog tajkuna i poslanika takođe iz DPS-a. DPS je osnovan da štiti prava turske manjine koju je ugnjetavao bivši totalitarni režim, ali je Peevski navodno iskoristio uticajnu ulogu u parlamentu da bi postao glavni igrač u bugarskoj ekonomiji. On posjeduje nekoliko građevinskih kompanija i, kako se procjenjuje, 80 odsto bugarskih štampanih medija.

Ivanovljeve akcije su imale odjeka kod mnogih Bugara i izazvale su svađu između Borisova i Radeva oko zaštite Dogana i Peevskog, koju finansira država. Tužilaštvo je naložilo pretres Radevljevog kabineta i hapšenje dvoje njegovih savjetnika, što je potpalilo bijes javnosti.

Tokom 15 mjeseci na funkciji ministra, 2014-15, Ivanov je krenuo u ambicioznu misiju reforme pravosuđa i ograničavanja uticaja tužilaštva na ostatak sistema. Pokušao je da se obračuna sa nekim uticajnim sudijama i pokrenuo istrage koje su mogle doseći najviše zvaničnike sudske i izvršne vlasti.

Međutim, ubrzo je propao njegov pokušaj da iznutra promijeni sistem. „Znao sam da mi je vrijeme isteklo kada je postalo jasno da neće biti ozbiljnih istraga, da Evropska komisija neće podržati moje pozive na istrage, a skupštinska većina je odbacila ustavne amandmane na kojima sam insistirao“.

Ivanov ne gaji iluzije o potencijalnoj ulozi EU u reformskom procesu u zemlji. „Kasnije sam shvatio da moramo prestati da se nadamo da će nam neka sila spolja pomoći“, rekao je.

Ivanov je uporedio Borisova sa bivšim italijanskim premijerom Silviom Berluskonijem, rekavši da ima „isti koruptivni šarm i naviku da iskorištava medije“.

Preporučujemo za Vas