demokrate navode da nominaciju treba odložiti dok ne bude poznat pobjednik predstojećih izbora

Tramp nominovao Beret za sutkinju Vrhovnog suda: Konzervativka umjesto ikone liberala

Tramp se nada da će mu izgledi da bude reizabran na predsjedničkim izborima 3. novembra porasti ako Senat Kongresa SAD potvrdi nominaciju konzervativne sudije Beret za mjesto u Vrhovnom sudu, upražnjeno posle prošlonedjeljne smrti Rut Bejder Ginzberg, ikone liberala

9991 pregleda 1 komentar(a)
Tramp i Beret na nominaciji, Foto: BETAPHOTO
Tramp i Beret na nominaciji, Foto: BETAPHOTO
Ažurirano: 27.09.2020. 09:23h

Američki predsjednik Donald Tramp nominovao je Ejmi Koni Beret za sutkinju Vrhovnog suda SAD.

BBC je juče javio, pozivajući se na američke medije da će Beret biti nominovana, te da je ona favorit konzervativaca.

Tramp se nada da će mu izgledi da bude reizabran na predsjedničkim izborima 3. novembra porasti ako Senat Kongresa SAD potvrdi nominaciju konzervativne sutkinje Beret za mjesto u Vrhovnom sudu, upražnjeno posle prošlonedjeljne smrti Rut Bejder Ginsburg, ikone liberala.

Objavljujući u Bijeloj kući odluku o nominaciji, Tramp je noćas za Beret rekao da je "žena postignuća bez premca" i "jedan od najbrilijantnijih i najtalentovanijih pravnih umova" u SAD. Dodao je da je "izuzetno kvalifikovana" za funkciju sudije Vrhovnog suda, navodi Asošiejted pres.

"Ulozi za našu zemlju su izuzetno visoki, presude Vrhovnog suda narednih godina odlučiće o opstanku Drugog amandmana na Ustav SAD (koji garantuje pravo na nošenje oružja), o našim vjerskim slobodama, javnoj bezbjednosti", kazao je Tramp.

Beret, koja je prisustvovala ceremoniji sa suprugom i sedmoro djece, od kojih su dvoje usvojili iz karipske države Haiti, izjavila je da je "zaista počastvovana" ukazanim povjerenjem.

Funkcija sudije Vrhovnog suda SAD je doživotna, a izbor sudije je važan zbog ideološke orijentacije najvišeg suda u zemlji.

Do smrti Ginsburg, konzervativne sudije su imale tijesnu većinu od pet prema četiri u odnosu na liberale. Ako Beret uđe u Vrhovni sud, razlika u korist konzervativaca biće šest prema tri.

Ginsburg je preminula 18. septembra u 88. godini, a njena nasljednica imaće narednih godina ulogu u donošenju odluka Vrhovnog suda o nizu važnih pitanja, među kojima će verovatno biti pravo na abortus, pitanje zdravstvene zaštite, zakoni o oružju, vjerske slobode, imigracija i sloboda govora, navodi Glas Amerike.

Beret, 48-godišnja katolkinja čvrstih konzervativnih uvjerenja, 15 godina je predavala pravo na Univerzitetu Notr Dam, jednom od najpoznatijih katoličkih univerziteta u SAD.

Tramp ju je 2017. godine postavio za sudiju Apelacionog suda, za područje saveznih država Ilinois, Indijana i Viskonsin.

Veoma je popularna među konzervativnim evangelistima, možda najlojalnijim Trampovim pristalicama, navodi Glas Amerike.

Tramp i njegovi politički saveznici nadaju se da bi izbor Beret u Vrhovni sud mogao da im donese i važne glasove katolika u Pensilvaniji, jednoj od ključnih država na predstojećim izborima koju kandidat demokrata Džozef Bajden, takođe katolik, pokušava da osvoji, navodi AP.

Odbor Senata za pravosuđe imaće od 12. do 15. oktobra saslušanja u procesu potvrđivanja kandidature Ejmi Koni Beret, saznaje AP od tri neimenovana izvora.

Lider većine u Senatu, republikanac Mič Mekonel, rekao je noćas da će senatori glasati o izboru Beret "narednih nedelja", ali nije precizirao da li će to biti prije 3. novembra. Poznato je da republikanci žele da glasanje bude krajem oktobra.

Tramp je u srijedu rekao da je važno da Vrhovni sud ima svih devet sudija na dan izbora, u slučaju da budu uložene žalbe na izborni proces.

Odluka Trampa da nominuje novu sudiju Vrhovnog suda svega pet nedjelja uoči predsjedničkih izbora odmah je dovela do žestoke debate demokrata i republikanaca.

Republikanski senatori žele da potvrde izbor Beret pre predsjedničkih izbora, kako bi učvrstili konzervativnu većinu u najvišem sudu zemlje. Tramp se nada i da će nominacija mobilisati njegove pristalice.

S druge strane, demokrate navode da proces nominacije treba odložiti dok ne bude poznat pobjednik predstojećih predsjedničkih izbora.

Predsjednički kandidat Demokratske stranke, bivši potpredsednik SAD Džozef Bajden, odmah poslije nominacije Beret ponovio je stav da kandidata za Vrhovni sud treba da imenuje pobjednik izbora 3. novembra, kada će Amerikanci birati i 35 od 100 senatora.

"Senat ne bi trebalo da popuni upražnjeno mjesto dok američki narod ne izabere narednog predsjednika i Kongres", kazao je Bajden.

Tramp je međutim apelovao na senatore da brzo razmotre kandidaturu Beret i zatražio od demokrata "da se uzdrže od ličnih i partijskih napada".

Republikanci imaju 53 od 100 senatora, a dvije senatorke te stranke, Lisa Murkovski sa Aljaske i Suzan Kolins iz Mejna, najavile su da će se usprotiviti popunjavanju upražnjenog mjesta sudije Vrhovnog suda prije predsjedničkih izbora.

Međutim, njima bi morala da se pridruže još dva senatora republikanaca da bi demokrate mogle da blokiraju izbor Beret. Trenutno izgleda da su preostali republikanci jedinstveni u želji da nominacija Beret bude potvrđena, navodi Glas Amerike.

Lideri demokrata u Senatu optužuju republikance za licemerje, pošto su 2016. godine odbili da stave na razmatranje posljednjeg kandidata za Vrhovni sud kojeg je predložio tadašni američki predsjednik, demokrata Barak Obama.

Republikanski senatori su tada tvrdili da pozicije u Vrhovnom sudu ne treba popunjavati u izbornoj godini, kako bi građani na izborima indirektno mogli da utiču na izbor sudije. Demokrate ističu da bi republikanci sada trebalo da se drže istog stava kao prije četiri godine i da odlože popunjavanje mjesta u Vrhovnom sudu za period poslije predsjedničkih izbora. Republikanci međutim navode da je situacija 2016. bila drugačija jer je vlast bila podijeljena, pošto je jedna stranka imala predsjednika SAD, a druga većinu u Senatu. Republikanci danas imaju kontrolu i nad Bijelom kućom i nad Senatom. Izbor Beret u Vrhovni sud mogao bi da usija i debatu o abortusu, koja oštro dijeli Amerikance gotovo pola vijeka. Liberali navode da na pravna gledišta Ejmi Koni Beret izrazito utiču njena vjerska uvjerenja i strahuju da bi njen izbor za sudiju najvišeg američkog suda mogao da dovede do poništavanja teško stečenih prava na abortus, navodi AP. S druge strane, vjerski konzervativci se nadaju da će Beret glasati za poništavanje odluke Vrhovnog suda iz 1973. godine, kojom je legalizovano pravo na abortus u SAD. Beret je u prošlosti kritikovala tu presudu, ali je 2017. godine, tokom procesa potvrđivanja za sudiju Apelacionog suda, izjavila da bi ranije odluke Vrhovnog suda smatrala obavezujućim presedanom. Demokrate su se protivile njenom izboru i 2017. godine, izražavajući zabrinutost zbog uloge koju religija ima u njenom životu. Citirali su njene izjave dok je predavala na Univerzitetu Notr Dam, na primjer, da je "pravna karijera samo sredstvo za ostvarenje cilja, izgradnju carstva nebeskog", navodi Glas Amerike. Ako Senat potvrdi njen izbor, Beret će biti šesti sudija Vrhovnog suda postavljen u vrijeme republikanske administracije i treći sudija kog je predložio Tramp. Senat je tokom Trampovog mandata već potvrdio izbor dvojice konzervativnih sudija, Nila Gorsača i Breta Kavanoa. Rimokatolici, koji čine nešto više od 20 odsto stanovništva SAD, imaće šest od devet sudija Vrhovnog suda ako Senat prihvati kandidaturu Ejmi Koni Beret. Nekoliko sati prije nego što je Tramp predložio Beret za sudiju Vrhovnog suda, hiljade njegovih pristalica ispunile su park Nešenel mol (National Mall) u centru Vašingtona radi molitve i izražavanja podrške predsjedniku SAD.